segunda-feira, 6 de junho de 2011

TETUN


HIIT-AN MAI DAI NAIN NO LIURAI LIKUSAEN
Iha dai ka pájina ida ne'e, sei haktuir istória tomak kona-ba hun ka orijen husi naran LIKUSAEN, Nain no Liurai Likusaen sira hahú husi TETI BAUK LIKUSAEN ka MALIBERE LIKUSAEN, BERE TAEK MALAKA no BUI TELIK TAEK, BERE (LORO LESU)  no TETI (KASU LESU), URA MATAUS/NEKI MATAUS no mós Nain no Liurai Likusaen LAKU LEKI ho sira-nia jerasaun sira to'o harii kapitál ukun RENADU LIKUSAEN/LIKISA nian iha Tasi-Feto Timor nian to'o ohin loron.

Iha parte prinsipál sia mak sei deskreve ho detallu kona-ba istória ne.
Parte Dahuluk sei ko'alia kona-ba istória badak kona-ba hun ka orijen naran Likusaen. Parte Daruak sei ko'alia kona[-ba Nain no Liurai Likusaen ho nia jerasaun sira. Parte Datoluk sei ko'alia kona-ba relasaun ka ligasaun Nain no Liurai Likusaen ho balada mitolójiku sira.  Parte Dahaat sei ko'alia ka deskreeve kona-ba relasaun ka ligasaun Nain no Liurai Likusaen nian ho foho no fatin lulik sira iha Timor mak hanesan Foho Ramelau, Foho Darlau, Foho Taroman, Foho Lakaan no Foho Kuda Ametan Rai Manus. Parte Dalima sei eo'alia ka deskreve kona-ba relasaun Nain no Liurai Likusaen ho reinadu boot sira iha Timor laran. Parte Daneen sei ko'alia ka deskreve kona-ba relasaun Nain no Liurai Likusaen ho ema no nasaun sira hanesan Israel, India, Xina, Mongól, Indonézia-Sumatra no Malasia-Malaka. Parte Dahitu sei ko'alia ka deskreve kona-ba teritóriu no eodér simbóliku Reinadu Likusaen, Funu Likusaen Wehali ka Funu Teti Bauk Likusaen ho Bere Bauk Wehali, Funu Lamakhitu ka Funu Likusaen Wehali ka Funu Teti no Bere. Parte Daualu sei ko'alia kona-ba figura no na'i ulun Timor sira ne'ebé iha ligasaun ho Nain, Liurai, Reinadu no ema Likusaen-Maubara. Parte Dasia sei ko'alia kona-ba istória Likusaen Maubara iha parte norte Timor-Leste.


PARTE DAHULUK: ISTÓRIA KONA-BA ORIJEN NARAN LIKUSAEN
Iha parte ida ne'e, sei haktuir istória kona-ba orijen naran Likusaen. Iha istória versaun tolu kona-ba orijen naran Likusean ne'e. Versaun dahuluk haktuir katak naran Likusaen ne'e mai hosi SAMEA FOHO RAI BOOT no ULAR DRAGAUN (NAGA) SAMA KOKO, versaun daruak haktuir katak naran Likusaen ne'e mai hosi MAKIKIT NIA KNUK ka iha dalen Tokodede temi LIKIKI SAO no versaun datoluk haktuir katak naran Likusaen ka Likisa ne'e mai hosi liafuan Tokodede LIKIS A ne'ebé signifika FILA AN. 

Versaun ida kona-ba naran Likusaen mai hosi Samea Foho Rai Boot no Ular Dragaun Sama Koko ne'e koñesidu liu iha parte Súl, hahú hosi Webiku Wehali iha Malaka-Indonésia, Suai Loro, Suai Kamanasa, Suai-Taroman iha Kobalima, Timor-Leste nian, no mós iha Alas-Fatuberliu no Luka-Wekeke, Timor-Leste. Versaun ne'ebé haktuir katak naran Likusaen kait ho Makikit nia Knuk no Fila An ne'e foin mosu bainhira Reinadu Likusaen harii iha parte Tasi-Feto ka Norte depoisde funu Likusaen Wehali ida ikus. 
 
PARTE DARUAK: ISTÓRIA BADAK NAIN NO LIURAI LIKUSAEN HO NIA JERASAUN

Iha parte ida ne'e, sei haktuir istória kona-ba Nain no Liurai Likusaen, liuliu Nain no Liurai Teti Bauk, Nain no Liurai Bere Taek Malaka no Nain no Liurai Ura Mataus nian ho sira-nia jerasaun sira. Alende ne'e, sei haktuir mós istória no mitu kona-ba Nain no Liurai Likusaen lejendáriu  LAKU LEKI. 

1) Nain no Liurai Likusaen Teti Bauk
Nain no Liurai Likusaen Teti Bauk ne'e nu'udar jerasaun husi Bei Feto Laka Lorok Kmesak iha Foho Lakaan, Fehalaran, Belu, Timor Loromonu molok Portugal tama mai Timor.

Bei Feto Laka Lorok Kmesak hatuun Bei mane Taek Lakaan ho Bei feto Balok Lua Lorok, Bei Taek no Bei Balok hatuun Bei mane Dasi Bau Mauk Lorok no Bei feto Daba Lorok, Bei Mauk no Bei Daba hatuun Bei Teti Bauk ne'ebé tuir istória ba iha Lurbalau-Ramelau hodi hela no ukun iha Likusaen (bele haree istória kompletu iha ne'e: Istória Lakaan).

Iha tempu Bei Teti Bauk ne'e mak mosu funu Likusaen Wehali dahuluk entre Bei Teti Bauk ka Malibere Likusaen ho Bei Bere Bauk ka Bereliku Wehali (Funu no Ledu Likusaen Wehali). Bei Bere Bauk ka Bereliku Wehali hetan tulun husi Bei Lulun Bauk ka Lulun Samara husi Fehalaran hodi manan Bei Teti Bauk ka Malibere Likusaen. Bei Lulun Bauk ne'e nu'udar alin husi Bei Teti Bauk no Bere Bauk ne'ebé ukun iha Reinadu Fehalaran nian.

2) Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka
Bei Nain no Liurai Likusaen BERE TAEK MALAKA nu'udar ema Webiku Wehali. Nia hetan sorti, kbiit no kakaluk husi "Bei Samea Sama Koko ka Ular Naga Sakti" hanesan Liurai Foho Rai ka Liurai Rai Maran nian ne'ebé tuir mitolojia no fiar lisan Xina nian, Imperadór Xina nu'udar Samea Sama Koko nia oan no "Ular ka Samea Foho Rai Boot" nu’udar Meo Boot ka Ulun Boot Militár Rai Maran nian hamutuk ho "Bei Nain Tigre ka Bei Meo".  Nia mós hetan sorti, kbiit no kakaluk husi Ulun Boot Militár Lalehan nian "Bei Nain Loko Mea (Raja Wali)" no mós Bei Nain Liurai Bee nian, "Bei Nain Lafaek".


Bei Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia jerasaun liga ho Webiku Wehali. Webiku Wehali iha ligasaun ho Alas Au Hun Manufahi, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, liuhusi relasaun Bei Nain Feto Bui Iku husi Webiku Wehali no Bei Nain Mane Loro Iku husi Alas Au Hun Manufahi. 

Bainhira ho influénsia komersiante no emigrante husi Xina Malaka harii Reinadu Maromak Oan Wehali iha tempu Dinastia Tan ka Tang Xina haluan nia komérsiu iha Sudeste Aziátiku, inklui Indonézia-Timor entre tinan 618-907. Xina haluan nia komérsia to'o Indonézia no Timor tanba Ai-kameli nia valór boot tebes iha rituál fiar Buda nian. Tuir fiar Buda nian, insensu ho Ai-kameli bele loke odamatan entre Lalehan ho Rai. Reinadu ne’e fahe ba provinsia tolu ho nia governadór sira bolu Liurai mak hanesan Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai. Sentru ka kapitál provinsia parte hosi Reinadu Likusaen nian mak iha Alas-Manufahi tanba Alas nu'udar sentru atividade ekonómika no komersiál, liuliu ai-kameli no mós sai hanesan pontu prinsipál ida hosi sira seluk ba navegasaun hosi komersiante sira hosi Médiu Oriente, India, Xina no Java. Bei Nain Bere Taek Malaka hetan nomeasaun nu’udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa’e liuhusi Tasi Mane ho nia sentru ka kapitál mak Alas Au Hun Manufahi, Timor-Leste.

Bei Nain no Liurai Likusaen mai husi Webiku Wehali ba ukun iha Lorosa'e liuhusi Suai Loro, Suku Bunak no depois ba suku Tetun Alas Au Hun, Loro Ikun, Loro Mane Ki'ik, Bei Solo-Bei Mau, Loro Ai Dudun hatak ho kaliduk Loro Tiris Loro Mane Ki'ik Alas maka Babulu Loro Mane Klaran, Loro Ai Da, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, Loro Ai Da Tahubein. Bainhira Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mai ukun Loro iha Alas, Loro simu no rona, nune'e, ukun Kadunan Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mak haboot Kadunan Liurai Alas naran Karaloik ho Kelekafut hanesan Kadunan Uma Ain-Badak iha Alas liga ho Manus Moros Webiku hodi hatuur Kota ho Knua Alas Au Hun, iha Uma Lisan Ina Ama Loro Ai-Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu. 

Bei Nain Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Nain Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Nain Loro Iku hakoi subar tiha ona. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan. 

Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé sai husi Rai (Bei Nain Liurai Manas ka Manus iha Rai Manus, Bei Nain Feto Sabaraka no mós Bei Nain Sama Koko no Bei Nain Foho Rai Boot, inklui Bei Nain Bee no Tasi (Bei Nain Lafaek, Bei Nain Tuna no Bei Tasi Nain).   

Bei Nai Liurai Manas ka Manus, Bei Nai Sama Koko Ulun Hitu (7) no Bei Nain Likusaen hela iha Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé temi mós ho naran Foho Mauk Mau Temuk. Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mós bainhira iha Alas Au Hun, Manufahi, Timor-Leste, ba hela iha ne'ebá. 

Jerasaun sira Bei Nain Feto Bui Ikun no Bei Nain Loro Ikun nian iha parte Loromonu nian hamosu ka hanaran termu relasaun ida Belu Mau, Sabu Mau no Rote Mau ho nia sentru iha Wehali, Timor Loromonu. Istória husi Beiala sira Dawan-Baikenu nian haktuir katak “Usi Neno Ana Nenosae” ne’ebé nia hun no abut mak Loro Feto Bui Ikun no Loro Mane Loro Ikun ne’ebé ho nia sentru ka kapitál inisiál mak Alas Au Hun Manufahi, Timor-Leste. 

Istória Alas Au Hun iha Alas Manufahi, Timor-Leste no Au Lain iha Webiku Wehali, Indonésia ne’e iha ligasaun ho Beiala sira uza Au hodi halo “Ai Tonka” no “Odan ka Eskada”. Ai Tonka Au ne’e nia laran osan mean rahun ne’ebé bolu “Kmurak Ut Fitun no Loro Ten” ne’ebé uza hodi baku hamaran Tasi. 

Nune’e, sentru no orijin Loro tuir istória Alas nian, iha Rai Alas Manufahi, Timor-Leste husi Lisan Ina Ama Loro Ai Da, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu ho nia sentru mak Rai Manus, Foho Mauk Mau Temuk Sadan Uma Metan ne’ebé hanaran mós Foho Kuda Ametan. 

Sentru ka kapitál Reinadu Likusaen antes estabelese iha Alas Manufahi tanba iha tempu komersiante sira husi Israel, India, Xina-Malaka no Malaiu sira sama ain iha Timor, Alas Manufahi sai mós hanesan sentru ida husi sentru sira seluk ba komérsiu Aikameli no Bani Been. Nune'e mós iha Portugés nia tempu, tuir divizaun teritóriu administrativa, Alas Manufahi mak sai nu'udar Konsellu Alas ho nia kapitál iha ne'ebá depois mak muda fali ba Manufahi ho nia kapitál iha Same to'o ohin loron.

Jerasaun Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka
Tuir istória, Nain no Liurai Likusaen BERE TAEK MALAKA mak hola Maromak Oan Wewiku-Wehali nia oan feto "Bei Feto Bui Telik Taek". Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ho Bei Feto Bui Telik nia oan mane sira mak "Bei Bere nu'udar maun no Bei Teti nu'udar alin". 

Tuir istória hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Wewiku-Malaka, Timor Loromonu, NTT, Indonézia, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nu'udar jerasaun hosi Malaka Nain Bei Feto FULAN KAEBAUK TAROMAN. Bei Feto nia oan sira mak bei mane Luleki Astebes no bei feto Luberek no sira nain rua nia oan mak Bei Luhalik, jerasaun hosi Bei Luhalik nian mak Liurai Likusaen Bere Taek Malaka.

Istória ne'e mós haktuir katak Liurai Likusaen Bere Taek Malaka no Bei Feto Bui Telik Taek iha oan mane na'in 5 no mane na'in rua mak mai hamutuk ho sira-nia aman iha Alas Manufahi, TL hodi funu hasoru Liurai Wehali Lulekik. Oan mane na'in rua ne' e mak Bere ho Teti.

Bei Bere no Bei Teti ho nia ema sira ne'ebé apoiu sira iha funu Likusaen Wehali nian, muda fali ba iha parte Norte, Timor-Leste, iha Dili no Likisa hodi harii Reinadu Karketu Mota Ain nu'udar Uma Ain Badak ka Uma Kraik ho pozisaun hanesan Liurai Likusaen iha Motael, Dili no harii Uma Ain As ka Uma Aas ho pozisaun Nain Likusaen ho pozisaun hanesan Maromak Oan Wehali ka Maha Toba Mahemu Toba (Ida ne'ebé han toba hemu toba ka la halo buat ida) ho sentru ka kapitál Reinadu Likusaen nian iha Nunu Turi (Hali Modok), depois ba iha Tutuge-Kota Lara (Lisa Iko-Rae Manus), hotu tiha muda ba iha Laran Dato no depois muda ba iha Kaimego Pu (Aida Hun) iha Likisa Vila no ikus mai muda fali ba iha Lara Dato, Likisa ka Likusaen to'o ohin loron.

Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ne'e mós tuir istória hosi Wewiku-Wehali, nia kaben mós ho Nain Feto no Liurai Wehali Hoar Di'ak Malaka. Nain Feto Hoar nia oan mane na'in rua mak Dom Pedro no Dom João. Dom Pedro tuir istória mai to'o iha Reinadu Likusaen iha parte Norte Karketu Motain, Dili, Timor Lorosa'e no Dom Joāo ba iha Reinadu Likusaen iha parte Súl, Alas-Manufahi, Timor Lorosa'e. Dom Pedro ikus mai fila fali ba iha Wehali hodi sai nu'udar Liurai Wehali troka nia inan Liurai Hoar Di'ak Malaka ho naran Dasin Don Peur hosi parte istória Wehali-Malaka nian. Istória kompletu bele asesu iha pájina ne'e: Liurai Wehali-Malaka

3) Nain no Liurai Likusaen Ura Mataus
Nain no Liurai Likusaen Ura Mataus nu'udar jerasaun husi Bei Hoar Diak Malaka. Bei Hoar hatuun Don Peur, Don Peur hatuun Dasin Dinik Liurai, Dasin Dinik hatuun Dasin Neken Liurai, Dasin Neken hatuun Nain no Liurai Likusaen Ura Mataus. Liurai Ura Mataus tuir istória mai ukun iha Dili, Timor Lorosa'e iha tempu Portugés nian (Bele haree istória kompletu iha ne'e).

Iha fonte informasaun hosi Fatuairuin, Wehali, Malaka nian haktuir mós katak Liurai Likusaen mak Neki Mataus ne'ebé nu'udar maun bot hosi maun alin na'in tolu (3), bele haree fonte iha ne'e kona-ba "Xina Mutin Malaka".  

 
Istória hosi Foho Nanaet Duabesi nian haktuir katak jerasaun sira ho naran Mataus ne'e nu'udar oan hosi Loro Katuas no Bei Feto Dasi Abu Lorok hosi Foho Nanaet Duabesi Oan Natar Hat. Iha oan mane na'in ualu (8) mak naran Mataus:
✅Bara Mataus➡Uskain Maubara (iha foho Taroman nia tutun)
✅Ura (Dili) mataus➡Dili
✅Babau Mataus➡ Kupaun
✅Tuka Mataus➡Laran Tuka (Flores)
✅Sina mataus➡Malaka
✅Nene Mataus➡Mandeu Raimanus
✅Bubu Mataus➡Mandeu Raimanus
✅Saku Mataus➡Mandeu Raimanus
 
Fonte sira:
* Nai Raja Wali, Dirma, Mandeu Rai Manus, Malaka, NTT, Indonesia, membru frupu Sejarah Jilid II
* Nai Lae Tua Rinmakerek, Builaran, Wehali, Malaka, NTT, Indonesia, membru frupu Sejarah Jilid II
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.
* Nai Vinsen Maurae, membru frupu Sejarah Jilid II. 

4) Nain no Liurai Lejendáriu Likusaen Laku Leki
Nain no Liurai Likusaen Laku Leki no Wehali nu'udar Nain no Liurai Tuan sira ne'ebé tuir istória no aiknanoik Hasan Maubesi nian, mai ho ro tun iha Tasi-feto, Betun, Malaka. Iha dadolin Wewiku Wehali hateten katak "Ro rua ratete hasan Maubesi, Wehali Nain sa'e liu Laku Leki nikar".

Nain no Liurai Laku Leki ne'e lejendáriu tanba nia mós la'o ba fatin barak harii uma kain, uma lisan no mós harii ukun. Na'in Laku Leki harii uma kain, uma lisan no harii mós ukun ka Reinadu Koliate iha Suku Koliate, Letefoho, Ermera.

Nain no Liurai Laku Leki bainhira iha Maubara, nia hola Bei Feto sai hosi Tasi Karimbala hodi hatun jerasaun oan mane na'in haat. Oan mane boot kaer ukun no oan mane sira seluk ida kaer bua malus ka kaer lulik, ida kaer kroat no ahi no ida fali kaer ai-moruk kura ema nian.  Bei Feto Karimbala nia tais ne'ebé nia hatais, atis soru tais no mama-fatin ka lo'ok-fatin sei iha no rai iha uma lisan dahuluk ne'ebé harii hosi Nain no Liurai Laku Leki besik iha Karimbala. Nia mama-fatin tuir informasaun, transforma an ba iha meti-ruin.

Jerasaun Nain no Liurai Likusaen Laku Leki no Bei Feto Karimbala nian hosi oan mane ida kaer ai-moruk kura ema nian mak ikus mai harii Uma Lisan Dadiku Mone Leki iha Nilema-Betul Robu, Dair, Maubara. Bei feto rua Namoteu ho Biku (Bui Iku) nu'udar jerasaun hosi uma lisan ne'e kaben ho Xina Denu Lara no Nunturi iha Suku Dato, Likisa, sentru dahuluk Reinadu Likusaen hosi Uma Aas iha parte Súl. Uma Lisan Dadiku Mone Leki ne'e mós iha relasaun Fetsan Umane ho Rainadu Dair/Gugleur, Vatuboro no mós Koliate-Hauhei. Nain Laku Leki ne'e mós la'o to'o ba iha Likusaen, iha Bere Teti Rae Manus-Lisa Iko, parte hosi sentru Reinadu Likusaen Tutuge ho Lara Dato.

Fonte:
* Lia nain no istoriadór sira hosi Wewiku Wehali.
* Lia nain hosi Uma Lisan Liurai Koliate.
* Lia nain hosi Tobauk, Maubara.
* Lia nain hosi Likisa.

PARTE DATOLUK: BALADA MITOLÓJIKU
Balada mitolójika sira ne'ebé sei haktuir iha parte ida ne'e mak hanesan Ular Sama Koko, Ular Foho Rai, Kuda Kalohan, Bei Nai Lafaek, Manu Makikit Boot ka Lokomea ka Maksaur, Tigre ka Meo Boot, Manu Falur, Manu Kakatua, Manu Loro Iku no Manu Bereliku. Nain no Liurai Likusaen iha ligasaun ho balada sira ne'e tanba iha ligasaun mós ho Wewiku Wehali no Alas Auhun Kuda Ametan Rai Manus.

1) Ular Sama Koko (Dragon Sama Koko)

Nain Likusaen tuir mitolojia ne'ebé Beiala sira haktuir katak molok nia transforma ka fila-an ka iha dalen Tokodede hateten "LIKIS-A" sai Ema, nia forma mitolójika ida mak ULAR SAMA KOKO. Naran Sama Koko ne'e mai husi mitolojia Tetun Alas Au Hun, Manufahi, Timor-Leste ne'ebé haktuir kona-ba bainhira mundu sei nakonu ho bee ka we no iha sorin balun hahú maran, Bei Ular Sama Koko lori nia ai sama koko rai katak maran ona ka seidauk. 

Bei Nain Ular Sama Koko ulun hitu nu'udar Nain ka Liurai Foho Rai ho nia Asuwa'in (Panglima Perang) mak Bei Nain Ular Foho Rai iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus. 

Bei Nain Ular Sama Koko mós sai nu'udar Manas no Si'ak (Kesaktian) husi Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka husi Webiku Wehali. Nune'e mak, bainhira funu ho Bei Nai Liurai Wehali Mau Lekik ka Lulekik iha Weberek, Dotik no Liurai Wehali tesi kotu tiha nia ulun, nia seidauk mate, nia haruka nia oan mane na'in rua Bere ho Teti ba iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus ba husu Ular Sama Koko rua no manu Maksaur rua ba iha Bei Ala na'in tolu Loro Tolu Babulu Tolu hodi futu ka taru malu ho Liurai Wehali Mau Lekik.  Bainhira futu nia manan, nune'e, nia moris fali hodi kontinua funu ho Liurai Wehali.   

Tuir fiar ema Java nian katak iha ema balun ne'ebé nia jerasaun mai hosi Bei Nain Ular Sama Koko ne'ebé mai transformasaun enerjia ka kbiit Rai Na'in (Dewa) boot na'in lima (5) ne'ebé iha kbiit atu bele ukun reinadu ema nian ka rai klaran, reinadu Maromak (Dewa) iha Lalehan no Rai no mós reinadu iha rai okos nian ka infernu, ne'ebé iha Indonézia nia lian dehan "Tiga Alam". Istória kompletu bele asiste iha kanal Youtube ida ne'e iha dalen Indonézia: "Jerasaun hosi Beiala Samakoko Lalehan nian". Nune'e, ema sira ne'ebé iha sinál neen (6) ne'ebé haktuir iha video ne'e, nu'udar jerasaun hosi Maromak (Dewa) boot lima (5) hosi universu ne'ebé sira nia kbiit transforma ba Bei Ular Nain Samakoko. Bei Ular Sama Koko ne'e mós sai protetór ba nia jerasaun sira hanesan deskreve iha video ida ne'e: "Khodam Naga Putih, Pelindung dan Pembawa Keberuntungan". Tuir mitolojia Xina nian, Bei Nain Ular Sama Koko nu'udar simbólu Di'ak nian, Brani no Forsa ne'ebé autoridade ne'ebé aas liu no Liurai sira nian no mós hanesan protetór ema no nasaun nian hanesan haktuir iha pájina tuir mai ne'e: "Kisah dibalik Naga Mahluk Mitologis Tiongkok Simbol Keberanian".
 
Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas. 

2) Ular Foho Rai

Bei Liurai Likusaen Ema Webiku Wehali naran Bere Taek Malaka. Nia hetan sorti, kbiit no kakaluk husi “Bei Samea Sama Koko” ka “Ular Naga Sakti" hanesan Liurai Foho Rai ka Liurai Rai Maran nian no “Bei Ular ka Samea Foho Rai Boot” ne’ebé temi mós hanesan Bei Na’in Likusaen nu’udar Meo Boot ka Ulun Boot Militár Rai Maran nian.

Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia jerasaun liga ho Webiku Wehali. Webiku no Wehali iha ligasaun ho Alas Au Hun Manufahi, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, liuhusi relasaun Bei Bui Ikun husi Webiku Wehali no Bei Loro Ikun husi Alas Au Hun Manufahi. 

Bainhira ho influénsia komersiante no emigrante husi Xina Malaka harii Reinadu Maromak Oan Wehali iha tempu Dinastia Tan ka Tang Xina haluan nia komérsiu iha Sudeste Aziátiku, inklui Timor. Reinadu ne’e fahe ba provinsia tolu ho nia governadór bolu Liurai mak hanesan Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai. Bei Nai Bere Taek Malaka hetan nomeasaun nu’udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa’e liuhusi Tasi Mane ho nia sentru ka kapitál mak Alas Au Hun Manufahi.

Bei Nai Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Loro Iku hakoi subar tiha ona. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan.

Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé sai husi Rai (Bei Nain Sama Koko, Bei Nain Foho Rai Boot no Bei Nain Liurai Manas ka Manus) no Bee (Bei Nain Lafaek no Bei Tasi Nain), liliu Bei Nai Liurai Manas ka Manus husi Alas Au Hun Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé hola Bei Nai Feto Manu Falur, oan feto Bei Nai Liurai Loro Leten hodi hetan ka hatun jerasaun Bei Nai Feto Kmesak. Bei Nai Feto Kmesak ne’e ikus mai kaben ka hola Bei Nain Mane Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran, Loro Ai Da, Loro Ai-Sorun ne’ebé tun ho nia Kuda Kalohan iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Loro Feto Kmesak no Loro Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé sira nia rate iha Foho Kuda Ametan Rai Manus.

Bei Nai Liurai Manas, Bei Nai Sama Koko Ulun Hitu (7) no Bei Nain Likusaen hela iha Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé temi mós ho naran Foho Mauk Mau Temuk. Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mós bainhira iha Alas Au Hun ba hela iha Foho Rai Manus ka Foho Mauk Mau Temuk.

Jerasaun sira Bei Bui Ikun no Bei Loro Ikun nian iha parte Loromonu nian hamosu ka hanaran termu relasaun ida Belu Mau, Sabu Mau no Rote Mau ho nia sentru iha Wehali, Timor Loromonu. Istória husi Beiala sira Dawan-Baikenu nian haktuir katak “Usi Neno Ana Nenosae” ne’ebé nia hun no abut mak Loro Feto Bui Ikun no Loro Mane Loro Ikun ne’ebé nia sentru inisiál mak Alas Au Hun Manufahi, Timor-Leste.

Istória Au Hun iha Alas Manufahi, Timor-Leste no Au Lain iha Webiku Wehali, Indonésia ne’e iha ligasaun ho Beiala sira uza Au hodi halo “Ai Tonka” no “Odan ka Eskada”. Ai Tonka Au ne’e nia laran osan mean rahun ne’ebé bolu “Kmurak Ut Fitun no Loro Ten” ne’ebé uza hodi baku hamaran Tasi.

Nune’e, sentru Loro iha Alas Manufahi, Timor-Leste iha Lisan Ina Ama Loro Ai Da, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu ho nia sentru mak Rai Manus, Foho Mauk Mau Temuk Sadan Uma Metan ne’ebé hanaran mós Foho Kuda Ametan ne’ebé sai nu’udar horik fatin ba Nain Sama Koko no Nain Foho Rai Boot ka Nain Likusaen. Nain Foho Rai Boot ka Nain Likusaen ne'e mós sai hanesan protetór ba nia jerasaun sira hanesan hato'o iha video tuir mai ne'e ho dalen Indonezia "Ciri orang yang memiliki Khodam Ular".

Bei Nain Likusaen Foho Rai Nain nia kór mutin la henesan ho samea baibain. Istória relasaun ho Samea Foho Rai, liuliu Foho Rai Mutin ne'e la'ós de'it iha Timor, maibé iha povu no nasaun seluk mós iha, liuliu hanesan Xina no Japaun. Ema Japaun no Xina fiar katak Samea Foho Rai Mutin nu'udar Maromak (Dewa) ne'ebé lori sorti, halo rai buras, mota riku ho buat horis oioin, protetór ba arte, halo tuir ka fó saida mak ema husu ho laran mós no reprezenta matenek ka prudénsia ne'ebé santu ka mós hanesan haktuir iha pájina tuir mai ne'e: "Ular Putih dalam Kepercayaan Masyarakat Japang".

Fonte: Sr. Baltazar da Costa Doutel

3) Bei Mauk & Bei Leki

Tuir istória Bei Mauk no Bei Leki nu'udar nain no liurai na'in ne'ebé sai nu'udar atan ka serbidór Nain Likusaen Foho Rai Na'in. Bei Mauk no Bei Leki mak tau mantan no fó han Na'in Likusaen Foho Rai Na'in. Bei Leki  haree no buka hahán hodi fohan iha loron no Bei Mauk mak haree no ba buka hahán hodi fohan iha kalan. Nune'e,  Bei Mauk no Bei Leki bele hela besik maluk no mós hamutuk ho Bei Na'in Foho Rai Na'in Likusaen. Jerasaun hosi Nain no Liurai Likusaen bele hetan protesaun hosi Bei Leki hanesan iha dalen Indonézia nian bolu Khodam Leluhur. Bele akompaña video ida kona-ba ema ne'ebé iha Khodam Leki ne'e: "Khodam Leluhur Kera Putih".

4) Bei Nai Kuda Kalohan 

Tuir istória mitolójika Alas Au Hun, Manufahi katak Maromak Oan Loro Tiris tun husi Lalehan mai sa'e Kuda Kalohan naran Kuda Ametan iha Foho Mau Temuk Rai Manus. Nune'e mak, foho ne'e bolu mós Foho Kuda Ametan. Maromak Oan Loro Tiris ne'e mak kaben ho Bei Feto Kmesak oan husi Bei Mane Liurai Manas husi Rai no Bei Feto Manu Falur, Liurai Loro Leten nia oan Feto. Bei Feto Kmesak no Maromak Oan Loro Tiris ho naran Asa Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne'ebé iha Rate Lulik Tolu iha Foho Kuda Ametan Rai Manus nia tutun. Iha mós istória no mitolojia oinoin kona-ba Kuda Mutin ho dikur ida iha nia rentos no iha mós liras hanesan haktuir iha pájina ne'e: "Kuda Mutin Dikur Ida ka Unikorn" iha dalen Indonézia no bele haree mós video tuir mai ne'e: "Mahluk Mitologis Unicorn".

5) Bei Nai Feto Lafaek

Bei Nain Lafaek nu'udar balada mitolójiku importante ida iha istória no mitolojia Timor nian. Tuir mitolojia, Rai Timor ne'e mai hosi transformasaun Bei Nai Feto Ubuk Lafaek. Bei Nai Feto Lafaek nia jerasaun sira mak ukun bee. Tuir mitolojia no istória Alas-Auhun Manufahi nian katak Bei Lafaek ne'e la'ós aman ka mane, maibé inan ka feto.
 
Tuir mitolojia Alas-Auhun Manufahi nian haktuir katak iha tempu uluk mosu funu entre Maromak sira ka Nain sira Loro Leten no Rai nian. Bainhira Nain ka Maromak sira iha Loro Leten nian hatun udan ahi mai, Nain ka Maromak sira Rai nian hali tun ba Bee no Tasi laran. Nain Feto Rai nian ida sai tiha ba Lafaek ne'ebé tuir sai fali ba Rai Maran, nune'e Lafaek ne'e iha étnia no língua ka dalen barak mak bolu "Beiala", hanesan etnia Tokodede no Mambae bolu "Tatabei" (Tokodede) no "Tatbei" (Mambae), karik iha etnia seluk tan ne'ebé bolu Beiala ho sira nia lian ka dalen.

Naran Lafaek ne'e mosu bainhira mosu funu tuir mai iha ne'ebé Nain ka Maromak sira hosi Loro Leten nian husik fatuk boboot de'it tun mai Rai hodi harahun Rai Maran sira. Iha funu ne'e, Rai maran barak mak rahun ka fahe malu hotu, maibé Rai maran Timor ne'ebé mai hosi Bei Feto Ubuk ne'e la rahun no la fahe malu, nune'e, iha Tetun la bolu Beiala, maibé bolu Lafaek katak La Faek ka La Fahe. Bei Lafaek ne'e mós bele sai hanesan protetór hosi Beiala sira ka Khodam Leluhur hanesan deskreve iha video ne'e "Khodam Leluhur Buaya Putih ho dalen Indonézia". 
 
 6) Bei Nai Lokomea ka Maksaur
Tuir istória Wehali no Likusaen nian, manu Lokomea ka Maksaur ka Makikit Boot nu'udar simbólu hosi Reinadu Wehali no Likusaen nian. Iha istória funu Likusaen Wehali Alas-Fatubereliu, Manufahi, Timor-Leste, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka haruka nia oan mane nain rua Bere ho Teti ba foti manu Lokomea rua no Sama Koko rua iha Foho Kuda Ametan Rai Manus hodi futu ho Liurai Wehali Mau Lekik iha rai naran Malorek, no Liurai Likusaen manan no nia ulun hamutuk fali ho nia isin no kontinua funu ho Liurai Wehali Mau Lekik. Bei Nain Lokomea ne'e mós sai hanesan protetór ba nia jerasaun sira hanesan hato'o iha video tuir mai "Keistimewaan pemilik khodam burung garuda" iha dalen Indonezia.

7) Bei Nai Meo ka Tigre

Tuir mitolojia tuan nian, Bei Tigre Mutin ne'e nu'udar espíritu ida husi Loro Leten nian ne'ebé mai husi Fitun. Nia nu'udar funu nain ka meo, oho nain no nu'udar simbólu justisa, brani no aswain ka gloriozu. Nia knaar mak tau matan ba Loro Oan ka Maromak Oan. Iha Reinadu Maromak Oan Wehali, líder militár sira bolu Meo ne'ebé refere ba Tigre. 
 
Nune'e, Bei Tigre Mutin mós sai hanesnan serbidór no protetór jerasaun Na'in Likusaen no Wehali nian, liuliu jerasaun liña rekta ka jerasaun ne'ebé iha lejitimidade ran hodi kaer ukun iha Reinadu Likusaen no Reinadu Wehali nian. Knaar protetór ne'e iha dalen Indonézia nian bolu "Khodam Leluhur", no bele akompaña video ida kona-ba Khodam Harimau Putih iha dalen Indonézia iha youtube iha ne'e: Khodam Harimau Putih.

8) Bei Feto Labadain

Jerasaun hosi Liurai Likusaen sira balun mós iha ligasaun ho Bei Feto Labadain. Tuir istória Alas Au Hun, Bei Nai Mane Meo ka Tigre mak halo mosu Bei Nai Feto Labadain ho kabas hodi Bei Feto Labadain soru kabas labadain.
 
Dadolin Bei Feto Labadain
 

Lalabar labadain to'os kukun labadain, na'in nau-nau!
Na'i feto nasaren labadain talin!
Kabas labadain talin hiri nau nau!
Hiri nau nau hodi hali mau mau!
Hali nau nau hodi soru nau nau!
Kiak ona tebes sidi la kotu!
Sidi labadain talin sidi la kotu!


Bei Labadain ne'e iha nia istória no mitolojia ka fiar balun relasiona ho nia prezensa iha uma ka bainhira nia hamutuk ho ita. Bainhira nia iha uma laran ka hamutuk ho ita ne'e nu'udar sinál:
1) Sorti finanseiru ne'ebé sei mosu mai ka sei hetan;
2) Protetór hasoru enerjia negativu ka protetór espíritu la di'ak sira tanba labadain nia talin ne'e susar atu espíritu aat sira liu;
3) Bainaka atu mai; katak sei hetan vizita hosi bainaka balun;
4) Simbólu sorte bainhira la oho, katak bainhira haree labadaen lalika oho, bainhira oho, sei halakon sorti ne'ebé nia lori;
5) Sinál armonia iha uma laran ka familia tanba nia talin ne'e sinál ligasaun familia ne'ebé hakmatek, metin no lakotu;
6) Protetór ba ekelibriu ka balansu iha uma laran;
7) Sinál sei iha mudansa boot iha familia uma laran.

Detallu informasaun, bele haree iha pájina tuir mai iha dalen Indonézia: "7 Mitos seputar laba-laba di rumah" no bele haree mós video tuir mai iha dalen Indonézia: "4 Arti Laba Laba Masuk Rumah menurut Primbon Jawa".

Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.

Ligasaun ho Nain Likusaen
Bainhira Labadain la'o hamutuk ho Anin Dadurus ka Anin Dadulas ne'e sinál Bei Nain Likusaen Sama Koko no Foho Rai Boot la'o hamutuk ho ema ne'ebé iha ligasaun jerasaun no ne'e hatudu sinál di'ak.

9) Bei Bira ho Bei Anin Dadurus

Tuir istória no mitolojia, Beiala Nain no Liurai Likusaen no Wehali nian ida naran BERE nu'udar Nain Mameran, nune'e, iha Dalen Likusaen Tokodede bolu BIRA (Bei Bere). Iha istória no mitolojia Gregu nian, Maromak boot Athena nian Zeus nu'udar Maromak Railakan. Iha fiar Kristaun nian, Anjo Railakan mak Anjo Barachiel, ne'ebé hanesan Anjo Serafin no nu'udar komandante ba Anjo 496.000.
 
Tuir istória no mitolojia, Bei Nain Likusaen bele fila an ba iha Anin Dadurus ka Dadulas no mós iha ligasaun ho Rai-Lakan ka Mameran. Bainhira iha Anin Daduras ne'e dulas besik iha ema ruma nia oin hatudu sinál di'ak no mós hatudu katak ema ne'e iha jerasaun direta ho Bei Nain Likusaen.
 
Tuir fiar Kristaun nian, iha Anjo Boot na'in haat mak kaer anin nia matan, bainhira sira husik anin sei sobu rahun mundu ne'e.  
 
Tuir istóriu no mitolojia Azia Timur nian, liuliu Xina, iha Maromak (Dewa) haat ne'ebé kaer anin matan haat hanesan istória iha video tuir mai ne'e iha dalen Indonézia nian " 4 Dewa Penjaga Mata Angin".

10) Bei Nai Feto Manu Falur

Hahu husi Bei Liurai Manas Rai Manus Foho Kuda Ametan kaben ho Loro Feto Manufalur, oan Loro Feto Kmesak. Ikus mai, mosu Rai nawe, udan fatuk harahun rai maran tamba funu loro leten ka Lalehan ho Rai hadau malu ba to'os kukun. Maka Na'in Loro Tiris Maromak Oan Maksoin Rai Klaran tun kaben ho Liurai Loro Feto Kmesak Manufalur nia oan.

Iha otas ne'ebá, hahu loro iha oan ida de'it, ne'e maka Loro Feto Kmesak. Liurai Feto Kmesak nia nan mane lakon ba halo to'os kukun, maka mosu kuda, hodi hanaran kuda katak kuda Rai, kuda fini, kuda to'os kukun, kuda Ai sira, kuda sai Ai simu kalohan tun, kuda kalohan mosu simu hola Loro mane, Loro Tiris Maromak Oan sa'e kuda Ai sorun, kuda kalohan. Maka hodi hanaran mos Loro Aisorun, Loro Ai Dak Sorun. Hanaran Loro Ai Da tamba Loro Feto Manufalur tun iha Ai Dak tutun, Ai Dak sorun.

Iha ikus mai, nia oan mane lakon mosu kuda lakon mosu sai Ai Sorun lakon mosu ba simu Loro Mane tun mai kaben ho nia feton Loro Feto Kmesak hodi jerasaun ba Loro Mane Tolu ne'ebé hanaran haha'ak Loro Tiris Babulu, Loro Tolu Babulu Tolu. Maun ba hela iha Foho Leolaku hodi hanaran Foho Mokolau tamba sa'e moko kuda selan la iha hodi hanaran Ai Luli, hodi liu ba hela iha Foho Leolaku hodi hanaran Foho Manufahi Boot tamba ema Rai oan Riak Raimerak simu Nia.

Mambae mai husi liafuan Maun Ba, nune'e, mosu suku Mambae katak Maun Ba no hodi hanaran mós Foho Leo Laku tamba ema Laku Oan (Mauk) ho Leki Oan simu Loro Mane Boot iha loro toban sanolu hodi katak mota suhi loro toban sanolu.Tamba ne'e maka laku (mauk) sai kalan no leki sai loron hodi haketak kukun ho naroman. Maka naran mauk ho leki ho naran Welaku ne'e hanaran iha fatin fatin iha Rai Timor laran tomak.

Maibé maun la iha oan tamba Loro Tolu kaben ho sira nia kaben ho Rai Oan, Ai Oan Feto Derok Fuan, maibé maun nian la nakfilak sai ema, maibé sai tiha Derok Kakun to'o nia mate ba hakoi iha Foho Kuda Ametan ho nia rate to'o oras ne'e iha. Nia oan la iha tamba nia fen derok fuan, nia la halo tuir Loro Leten fó hatene nia, katak Derok ne'e hodi to'o uma labele han. Nia la lori to'o uma, nia han tiha Derok ne'e maka Derok ne'e la nakfilak sai ema, nafilak sai tiha Derok Kakun, to'o otas ne'e sei rai iha Alas Uma Lisan Uma Babulu Lurin iha Foho Kuda Ametan Rai Manus Alas.

Loro Mane Klaran hela iha Alas Au Hun ho Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein Rai Resin Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, Loro Ai Da Tahubein tur ho Inan Aman Loro Ai Da Liurai Manas ka Manus nia inan ho aman.

Loro Mane Ki'ik ba tur iha Foho Laku Ran hodi hanaran Foho Manufahi Ki'ik husi Klakuk liu ba Lakalubar Samoro hodi liu ba hela Uma Ki'ik Loro Mane Ki'ik Luka ho Wekeke hodi katak "Mota Sahe Sahe Loro Sa'en Sanolu" nune'e maka iha Uma Lisan Babulu iha Watulari. Hahu husi Loro Tolu sira fila ba mai iha Alas Au Hun. Husi Loro Mane Ki'ik nia hela fatin naran Foho Atabita Manumerah tur hodi ukun mós ema rai oan, fatuk oan, ai oan ka Dato Rai.

Otas tuir mai iha nia bein oan Loro Mane Hitu, maka Loro Mane ikun ka Loro Iku ba to'o iha Webiku Wehali hodi hatun no kaben ho Loro Feto Ikun Manu Kakae Wehali ka Bei Feto Wehali, hodi hanaran Webiku-Wehali-Wesei-Wehali. Maka sira nia bein oan homosu simbólu "Belu Mau, Sabu Mau, Rote Mau" liga mos Semau Kupaun Helon ne'ebé hanaran mós Alas Au Lain ne'e hanaran husi Alas Au Lain Webiku Wehali.

Iha otas ukun Xina Mutin maka nia oan bein tolu simu ukun Xina Mutin Malaka husi Malásia, harii "Reinadu Maromak Oan Wehali" ho harii mós  Liurai Tolu hodi hala'o ukun: Liurai Wehali Mau Lekik ukun iha Rai Klaran, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ukun iha parte Lorosa'e no Liurai Sombai Nai Laban ukun iha parte Loromonu. 

Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia simu kakaluk husi Bei Foho Rai Boot Samea Likusaen ho Bei Samea Sama Koko hodi ba tur iha nia bei Liurai Manas ka Manus nia hun ho abut. Nune'e maka nia ho ukun Xina nian hodi halakon hun ho abut, maka maldisaun mosu ba sira na'in rua Wehali oho malu. Liurai Wehali Mau Lekik tesi Liurai Likusaen Bere Taek nia ulun, nune'e, mosu "Funu Teti Bere" entre Alas ho Fatudu, Kasa Ainaro ho Same hodi hanaran "Funu Lamakhitu". Maibé jeralmente katak Funu Teti Bere ka Funu Likisa ho Wehali. Ne'eduni, naran Likisa ho Teti ho Bere temin lemorai iha suku no língua sira ne'ebé pro Likisa ho Teti ho Bere.

Iha Suku Fatukahi Fatuberliu, sira adora no halulik rate tolu liga ho Teti no Bere. Iha Sarin Dotik katak iha Ai kian hun rua naran Ai Teti ho Bere. Katak Teti ho Bere nia Aibalun Ai kian, Aibalun ne'e Moris Tubu sa'e sai Ai kian hun rua to'o oras ne'e sei iha Foho Aidikimeak nia rohan tula tusi ba malu sai Dotik nian.

Bei Feto Manu Falur ne'e mós sai hanesan protetora ba nia jerasaun sira hanesan istória ne'ebé haktuir iha video tuir mai iha dalen Indonézia nian: "Kekuatan Khodam Merpati Putih-Sang Pendami yang Penuh Kasih Sayang".

Fonte: Sr. Baltazar da Costa Doutel

11) Bei Nai Mane Loro Iku

Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé tuir mitolojia sai husi Rai mak hanesan Bei Nain Sama Koko, Bei Nain Foho Rai Boot no Bei Nain Liurai Manas ka Manus no sira ne'ebé sai hosi Bee mak hanesan Bei Nain Lafaek no Bei Tasi Nain, liliu Bei Nai Liurai Manas ka Manus husi Alas Au Hun, Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé hola Bei Nai Feto Manu Falur, oan feto Bei Nai Liurai Loro Leten hodi hetan ka hatun jerasaun Bei Nai Feto Kmesak. Bei Nai Feto Kmesak ne’e ikus mai kaben ka hola Bei Nain Mane Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran, Loro Ai Da, Loro Ai-Sorun ne’ebé tun ho nia Kuda Kalohan iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Loro Feto Kmesak no Loro Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé sira nia rate iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Bei Nai Loro Iku nu'udar oan ida hosi Bei Nain Loro Tolu Babulu Tolu, partikularmente ida mane ki'ik.  

12) Bei Nai Feto Kakatua

Bei Feto Bui Ikun was Bei Nai Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun hosi oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Loro Iku hakoi subar tiha ona bainhira nia sei hariis ka nani iha bee. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan. Nune'e, sira kaben no husik hela jerasaun ba Maromak Oan no Liurai sira Reinadu Wehali nian.  

13) Bei Nai Bereliku

Bei Nain Bereliku ne'e iha relasaun ho Bei Nain Teti Bauk Likusaen nia alin mane Bei Bere Bauk Wehali. Manu Bereliku ne'e simboliza Bei Nain Bere Bauk Wehali. Bainhira Funu Likusaen Ledu Wehali, mosu lia dadolin dehan katak "Koak Likusaen atu sesu Wehali, Bereliku Wehali la fó fatin".

PARTE DAHAAT: FATIN NO FOHO LULIK

Fatin no foho lulik prinsipál sira ne'ebé iha ligasaun ho Beiala, Nain, Loro no Liurai Likusaen mak hanesan temi iha kraik ne'e.

1) Likisa Dailor iha Foho Ramelau ka Tatamailau.
Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Likisa Dailor nian.
2) Bei Feto Likisa iha Foho Darlau.
Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Bei feto Likisa iha Darlau nian.
3) Loro Likusaen Maubara iha Foho Taroman.
Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Likusaen Maubara iha Taroman.
4) Bei Teti Bauk ka Malibere Likusaen iha Foho Lakaan.
Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Teti Bauk no Malibere Likusaen iha Lakaan.
5) Liurai Likusaen Wewiku iha Alas Auhun - Foho Kuda Ametan Rai Manus.

Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Likusaen Wewiku iha Alas Auhun.
6) Liurai Likusaen San Bali iha Alas Betanu-Fatubereliu.

Istória kompletu bele haree iha parte istória kona-ba Likusaen San Bali iha Alas Fatuberliu.

Fatin sira ne'e iha ligasaun ba malu tuir Beiala sira nia la'o hodi habelar ukun no mós jerasaun.

PARTE DALIMA: REINADU SIRA IHA RAI LARAN
Fatin sira iha rai-laran mak hanesan Webiku-Wehali, Mandeu Raimanus, Bunak Lamaknen no Lamakhitu Raimanus, Betano-Fatubereliu, Suai-Kamanasa, Luka-Wekeke, nsst.

a) Reinadu Webiku Wehali

Reinadu Webiku Wehali, nu'udar reinadu Tetun ne'ebé situa iha Timor Loromonu, iha Munisípiu Malaka, Nusa Tenggara Timur. Reinadu ne'e nia ulun ka líder aas liu bolu Maromak Oan ne'ebé mai hosi Uma Ai-Aas ka Ai-Naruk no hetan apoiu hosi nia Liurai sira, ne'ebé uluk liu temi Liurai Likusaen, Wehali no Sonbai. Liurai Likusean ukun ba Timor Lorosa'e, inklui Alor-Kalabahi no Kisar, Liurai Wehali ukun iha rai klaran no Liurai Sonbai ukun iha Timor Loromonu to'o Flores-Laran Tuka. Iha Liurai Wehali rasik hetan apoiu hosi Loro sira hanesan Loro Dirma, Loro Wehali, Loro Webiku, Loro Lakekun, dan Loro Haitimuk.

Istória kona-ba orijen hosi reinadu nia hun iha oinoin. Jeralmente iha versaun lima (5) ne'ebé ketaketak no bainhira haree hosi naran, iha versaun tolu (3) ne'ebé ketaketak mós. Versaun sira ne'e mak hanesan:


a) Marlilu Na'in: Ferik Hain Rai Klaran ho Hoar Nain Daholek
Tuir istória hosi versaun Ai-lotuk Laran, Wehali, naran no Reinadu Maromak Oan Wehali iha relasaun ho istória Foho Marlilu nian. Marliliu katak "maran liu" ka "mosu ona rai maran" ka "bee ka tasi maran ona". Istória Marlilu haktuir katak foho Marlilu nu'udar rai pedasuk dahuluk ne'ebé mosu sa'e mai hosi Tasi no bainhira nia mosu mai, iha de'it ema ida naran Ferik Hain Rai Klaran. Ferik Hanin Rai Klaran miteriozamente kous oan feto ida naran Hoar Nain Daholek. Bainhira Hoar Nain Daholek moris mai, nia "ka'an" no "husar" moris sai tiha Hali ho nia abut. Hali ne'e moris besik iha We Matan Maromak ne'ebé tuir mai lori tun ba Ai-lotuk Laran. Hosi ne'e, mosu naran Wehali no Reinadu Wehali.
         "ka’an ne’e tubu ti’an baa hali aa
         foin ha’ak:

        ‘Maromak nahonu hali leon di’ak

        soe nahon la sar, karas hat ne’e
        soe nahon la sar, kbelan hat ne’e
        sei Bere Lelo Babesi hali leon di’ak
       sorin balu leo feto, balu leo mane
       leo feto leo mane, balu la sasin’
".

Fonte: Therik (2023). Wehali: The Female Land, Tradition of a Timorese Ritual Center, P. 78-80. The Australian National University, ANU Press. Livru versaun elektrónika, TAMA iha ne'e.

Iha Reinadu Maromak Oan Wehali tuir istória versaun ida ne'e, Maromak Oan dahuluk (I) mak Ferik Hain Rai Klaran, Maromak Oan daruak (II) mak Hoar Na'in Daholek no Maromak Oan sira tuir mai hosi Hoar Nain Daholek nia jerasaun to'o Ae Bauk no Tora Bauk. Ae Bauk sai hanesan Maromak Oan iha Wehali no Tora Bauk iha Webiku ne'ebé ikus mai kous Liurai Mane Kmesak. Mosu funu Webiku Wehali iha tempu Ae Bauk no Tora Bauk nian, tanba Wehali la halo tuir nia promesa katak se Tora Bauk nia oan feto Wehali nian no se mane Webiku nian. Liurai Mane Kmesak moris mai Wehali foti tiha.


b) Bei Bui Ikun no Suri Ikun (Loro Iku)

Istória versaun ida ne'e haktuir katak naran Webiku no Wehali ne'e mai hosi istória Bei Feto Bui Ikun ne'ebé nu'udar oan feto ikun hosi oan feto na'in hitu (7) Liurai Loro Leten nian ne'ebé tun mai liuhosi Ai-dak iha forma manu Kakatua no hariis iha Bee Matan ne'ebé besik iha Hali nia hun naran We Matan Kmurak Wehali. Bainhira nia hariis, nia sui nia fuuk besik Ai-Biku iha besik bee ne'ebé suli tun mai liuhosi au ne'ebé temi We Au Saseik. Hosi ne'e mosu naran Webiku-Wesei-Wehali.

Bei Bui Ikun labele fila ba Loro Leten tanba Bei Loro Ikun ka Suri Ikun hakoi subar tiha nia kulit manu Kakatua nian, nune'e nia nafatin sai ema hodi kaben ho Bei Loro Ikun. Bei Loro Iku nu'udar oan mane ikun hosi oan mane hitu (7) Bei Feto Mesak ka Bei Feto Manu Falur nian oan feto hosi Alas Foho Kuda Ametan Rai Manus. Jerasaun hosi Bei Bui Ikun ho Bei Loro Ikun mak ikus mai harii Reinadu Maromak Oan Wehali.


c) Fatumea Tum Am

Tuir istória versaun Fatumea nian katak naran no Reinadu Maromak Oan Wehali ne'e mai hosi Fatumea ne'ebé ligadu ho bee matan lulik lima iha besik Foho Bei Ulu Molik mak hanesan bee matan lulik iha Foho Bei Uluk Molik nia tutun ne'ebé naran la temi tanba lulik liu no bee matan sira seluk mak hanesan We Bukurak, We Biku, We Hali no We Sei.
We Bukurak nu'udar odamatan ne'ebé liga Lalehan ho Rai, We Biku nu'udar bee ne'ebé simboliza ema nia "mamik" tanba bee la suli sai ka namkari ka bee nalihun la suli sai, We Sei nu'udar bee ne'ebé simboliza mane nia mi fatin ka oin lulik tanba bee ne'e suli liuhosi au no We Hali nu'udar bee ne'ebé simboliza feto nia mi fatin ka oin lulik tanba bee suli tuir Hali Abut hanesan feto ne'ebé tur soe bee kiik. Nune'e, We Biku, We Sei no We Hali simboliza ema moris feto no mane.
     "We Biku ne'e ita hotu hotu niakan (We Biku Belongs to us all)
      Ita hotu hotu (All of us)
      Biku iha nia (Are piled up there).
      We Hali, lihun nee feto (We Hali, the pool is female)
      We Sei, sei nee mane (We Sei, the flowing down water (like from
      the waterfall) is male)
      We Hali na mamar We Sei (The female entices the male)
      We lihun mesan dei la dadi (Water pools alone cannot generate life)
      We Sei-We Hali, foin dadi (The encounter between We Sei-We Hali
       generates life)
      We Biku sai We Hali-We Sei (From We Biku comes We Hali-We Sei)".
Bei sira hosi Fatumea mak hasai Hali sanak no kuru bee hosi bee matan We Sei We Hali iha au hodi lori tun ba rai tetuk hodi kuda Hali sanak ba rai no rega ho bee hodi temi We Se Wehali iha ne'ebá no sira hela iha rai tetuk We Sei We Hali to'o ohin loron. Hosi ne'e mosu Reinadu Maromak Oan Wehali.
     ‘We Sei We Hali iha Fatumea. Ikus mai ema hosi Fatumea lori we au bonun ida no hali hakon ida nodi
      ba fehan. Too fehan ba sia tolo we iha au bonun nee ba rai, no kuda hali delun nee nodi temi naake: “We
      Sei...ee...ee...We Hali...ee...eee.... Tasi la sae ona, meti la sae ona.” Ema sia nee hela iha iha fehan We Sei We
      Hali fehan nian’.
      "We Sei We Hali are originally in Fatumea. Later people from Fatumea took water from We Sei We Hali in  
       Fatumea in a bamboo cylinder with a branch of the banyan (hali) tree in Fatumea, and brought them to the flat 
       land. While pouring the water into the ground and planting the banyan branch, they said: ‘We Sei...ee...ee.....We
       Hali...ee...eee.... These lands will no longer be covered by the tide and the flood.’
       And they remained there and named the place We Sei We Hali".
      As bei sia, tua no nurak (Oh ancestors, young and old)
      Ah Fatumea ee Marlilu Haholek (oh Fatumea, Marlilu Haholek)
      Uma metan sia ee uma lulik sia (the black houses, the sacred houses)
     Bei sia iha kukun kalan, (ancestors who are in the dark and night)
     Ah ina maromak ama maromak (oh enlightening mother (female deity) enlightening father (male deity).
Fonte: Kehi and Palmer (2012). Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor, P.456-460. Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde (BKI) 168-4 (2012):445-471 © 2012 Koninklijk Instituut voor Taal-, Land- en Volkenkunde.
d) Suri Liurai - Manu Aman Lakaan
Iha istória versaun seluk ne'ebé haktuir katak Wehali ne'e harii hosi Suri Liurai ne'ebé nu'udar jerasaun hosi Bei Laka Lorok Kmesak hosi Foho Lakaan. Detallu iha versaun Indonézia bele haree iha ne'e: Kerajaan Malaka


e) Luhalek Dato Tamiru

Tuir istória hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Wewiku-Malaka, Timor Loromonu, NTT, Indonézia, katak Wehali nia jerasaun sira balun mai hosi Luhalek Dato Tamiru hosi Maromak Oan Fulan Kaebauk. Maromak Fulan Kaebauk nian sira mak Lulekik Astebes no Lubere no Lulekik ba iha Uma Toos Luhalek Tamiru no Luberek ba iha Uma Lor Uma Aikabelak.
Liurai Likusaen Bere Taek Malakan mós nu'udar jerasaun hosi Malaka Nain Bei Feto FULAN KAEBAUK. Bei Feto nia oan sira mak bei mane Luleki Astebes no bei feto Luberek no sira nain rua nia oan mak Bei Luhalik, jerasaun hosi Bei Luhalik nian mak Liurai Likusaen Bere Taek Malaka.


f) Migrante Xina Malaka & Ai-biku iha Tasi

Tuir istória hosi lian na'in sira parte Belu nian haktuir katak Reinadu Maromak Oan Wehali ne'e harii hosi ema sira mai hosi Malaka entre Sumatra-Indonezia no Singapura-Malaysia. Ema sira ne'e mai ho ro ka bero liuhosi Larantuka, Flores. Iha maun alin na'in tolu mak mai hosi Malaka. Naran maun alin na'in tolu ne'e ketakketak tuir lia na'in idaidak nian. 
Makoan ka lia na'in hosi Fatuaruin temi maun alin na'in tolu ne'e ho naran Nekin Mataus nu'udar Liurai Likusaen, Suku/Saku Mataus nu'udar Liurai Sonbai no Bara Mataus nu'udr Liurai Fatuaruin ka Wehali. Makoan hosi Dirma temi Loro Sankoe iha Debuluk, Welakar, Loro Banleo iha Dirma, Sanleo dan Loro Sonbai iha Dawan. Makoan hosi Besikama, Malaka, temi Wehali Nain, Wewiku Nain no Hatimuk Nain. Sira na'in tolu ne'e nia pozisaun hanesan Liurai no sira mai harii relasaun ho ema lokál sira liga ho komérsiu. Ema sira ne'ebé mai iha Belu ne'e, nia na'i ulun ka líder aas liu bolu "Maromak Oan", nune'e, mosu Reinadu Maromak Oan Wehali. Informasaun kompletu bele haree iha ne'e: "Istória Xina Muti Malaka".
Lista Liurai sira Wehali iha tempu portugés nian entre 1634 ba leten nian hanesan tuir mai ne'e:
1.  Hoa Diak Malaka Dasin Don Peur
3.  Dasin Dinik Liurai
4.  Dasin Neken Liurai
5.  Dasin Bada Mataus
6.  Dasin Don Alesu Fernandes
7.  Dasin Liurai Muskita
8.  Seran Tae Boboto Rui
9.   Dasin Tei Seran
10. Dasin Tere Atok Liurai I
11.  Dasin Tere Atok II
12.  Dasin Tey Seran Liurai
13.  Josef Seran Fatin (Nai Bot Liurai Malaka)
14.  Anton Tey Seran
15.  Louis Sanaka Tey Seran
16.  Petrus Muti Pareira.
Reinadu Maromak Oan Wehali habelar nia kbiit ka podér ukun liuhosi nia Liurai tolu: Likusaen, Fatuairuin (Wehali) no Sonabai hanesan haktuir iha pájina Kamanasa iha dalen Inglés: Liurai Wehali.
Fonte:
* Nai Tuama Tamiru, nain hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Malaka, NTT, Indonesia no membru grupu Sejarah Timor Jilid II.
* Historia kona-ba imigrante Xina Mutin Malaka iha Belu:
Xina Mutin Malaka


PARTE DANEEN: REINADU SIRA IHA RAI-LI'UR

Fatin sira iha rai-li'ur ka tasi-balun ne'ebé iha ligasaun Likusaen Webiku no Likusaen Wehali mak hanesan Israel, India, Xina-Mogol, Xina Tiogkok, Java-Majapahit, Sumatra-Sriwijaya, Xina Mutin ka Malaiu-Malaka, nsst.

Relasaun sira ne'e marka ho relasaun komérsiu entre komersiante sira hosi nasaun sira ne'e ho Timor, espesialmente iha komérsiu ai-kameli no bani-been. Komérsiu ai-kameli no bani-been ne'e hala'o hosi komersiante sira hosi Médiu Oriente (ema Arabe, Ejibtu no Judeu sira), India, Mongolia, Xina no Maláiu (Sumatra-Malaka no Java).

Kuaze estudu hothotu konkorda katak kontaktu inisiál ho Timor ne'e liga liu ba iha esplorasaun ai-kameli. Bainhira haree fila fali ba dokumentu ka testu sira hosi Ejiptu, India no Xina iha tinan 5000 ba kotuk hothotu temi ai-kameli. Nune'e mós jeográfiku Olandés Ferdinand Orneling (1956:96) iha nia livru hateten katak ai-kameli nu'udar osan mean mihis ida ne'ebé liga Timor ho tasi-ibun sira Java nian hodi ba India no mós Xina. Iha dokumentu sira iha Reinadu Srivijaya-Sumatra nian iha sékulu 7 to'o 11 nian haktuir katak ai-kameli ne'ebé transporta hosi Timor lori diretamente ba Malaka hodi depois transporta fali ba India no Xina (Dinastia Tang nia tempu). Fonte seluk mós rejista hosi Inspetór Komérsiu Internasionál Xina nian, Chau Ju-Kua  iha 1225 (Dinastia Song & Yuan-Mongolia nia tempu) katak Timor nu'udar rai ne'ebé riku ho ai-kameli, nune'e mós rejistu sira iha tempu Dinastia Ming nian, (Gunn:2016. The Timor-Macao Sandalwood Trade and the Asian Discovery of the Great South Land?. 216*53*Review of Culture).
Ai-kameli iha tempu ne'ebé kuaze eziste de'it iha India, Timor no Austrália.

Alende dokumentasaun istórika sira ne'e, iha mós evidénsia sira seluk ne'ebé bele hatudu ligasaun Timor nian ho nasaun sira seluk hanesan temi ona iha leten. Evidénsia sira ne'e hanesan naran, kultura no sivilizasaun sira. Iha naran prinsipál rua mak potensialmente marka ligasaun ho nasaun sira hanesan Arabe-Judeu no Xina. Naran ASA iha ligasaun ho ema Judeu no Asa ne'e nu'udar Liurai Datoluk hosi Reinaddu Juda no Liurai Dalima hosi Uma Liurai David nian. Iha Timor, nasan Asa liga ho Liurai Dahuluk Wehali tuir versaun Fatuairuin nian naran Liurai Asa Ai-Sorun no tuir istória no mitolojia Alas Au-Hun, Manufahhi, Timor-Leste katak Asa Ai-Sorun ne'e nu'udar Lakaan Oan Roman Oan ka Maromak Oan ne'ebé tun ho Kuda Kalohan iha foho Kuda Ametan Mauk Temuk Rai Manus no aman hosi Loro Tolu Babulu Tolu. Naran seluk mak TAE ka TAEK ne'ebé potensialmente iha ligasaun ho naran Xina nian TAN ka TANG ne'ebé sei iha ligasaun mós ho Dinastia Tang Xina nian. Naran Tae ka Taek iha ne'e iha ligasaun liu ba iha Liurai sira hanesan mós naran Tan ka Tang iha Xina.

Alende naran, maneira harii palásiu no fortaliza ukun no mós hakoi mate iha foto tutun hanesan iha Taroman, Fatululik, Kobalima, Timor-Leste no Foho Kuda Ameta Raimanus, Alas Au-Hun, Manufahi Timor-Leste sei iha ligasaun ho lisan ka kultura Judeu no Xina nian. Imperadór sira Xina nian hakoi iha foho tutun sira, la hakoi iha rai tetuk no sempre harii fortaliza haleu palásiu Liurai nian. Iha Taroman, iha fortaliza ne'ebé boot, aas no metin haleu palásiu (istana) reinadu ka Impériu Taroman nian.

Fonte:
* Nai Manek Aloysius, membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai Putra Tromy, Yan Seran, istoriadór lisan no kultura hosi Malaka, Wehali & membru grupu Sejarah Jilid II

PARTE DAHITU: TERITÓRIU NO PODÉR SIMBÓLIKU REINADU LIKUSAEN NO FUNU LIKUSAEN WEHALI KA FUNU TETI NO BERE

Reinadu Likusaen nia dimensaun teritoriál no podér simbóliku ukun nian la hanesan tuir dinámika polítika-sosiál ne'ebé akontese. Reinandu Likusaen hahú nia ukun hosi Impériu Taroman depois ba Impériu Wehali (Reinadu Maromak Oan Wehali), Impériu Loro Tiris Maromak Oan Alas Au-Hun no Impériu Karketu Motain-Likisa iha Tasi-Feto.

IMPÉRIU TAROMAN: Reinadu Likusaen Maubara iha Taroman, Fatululik, Suai-Kobalima 

Tuir faktu istóriku no mós istória verbál ne'ebé iha hatudu katak molok Impériu Maromak Oan Wehali iha, iha uluk Impériu Taroman. Iha Impériu Taroman ne'e, Nain no Loro Likusaen Maubara mak tur iha pozisaun ne'ebé aas liu no tuir fali mak Nain no Loro sira Ass Dirma/Diruma, Aas Manlea no Aas Kenu ne'ebé bolu Ksadan Loro (Liurai) Tolu iha Taroman depoisde We Suman.

Tuir nai Manek Aloysius, komersiante Judeu sira balun hola oan feto hosi Impériu Taroman nian no kaer mós ukun, maibé hotu tiha, komersiante Xina sira hadau tiha no ikus mai tun fali ba iha tetuk tanba liga ho atividade ekonómika no komérsiu. Impériu Wehali ne'e harii, alende kestaun polítiku, kestaun ekonomia no komérsiu mós importante, liuliu komérsiu ai-kameli no bani-been.


IMPÉRIU WEHALI: Liurai Likusaen iha Reinadu Maromak Oan Wehali

Impériu Wehali ka Reinadu Maromak Oan Wehali iha Belu, Malaka Indonézia, provavelmente harii entre Sékulu VII ba XII ka iha tempu Dinastia Tang iha Xina entre Sékulu VI no VII no Reinadu Sriwijaya iha Sumatra-Malaka entre Sékulu VII no XI (tempu Dinastia Tang & Dinastia Song ho Dinastia Yuan-Mongol). Alende ne'e, iha mós rejistu relevante sira seluk kona-ba komérsiu no ai-kameli iha Timor mak hanesan rejistu Inspetór Xina Chau Ju-Kuan iha 1225, rejistu Chu-Pan eChih (Zhu Fan Zhi) nian iha 1250 no rejistu Portugés nian iha 1260.

Estrutura Impériu Wehali iha fatin ne'ebé  aas liu hahú hosi Maromak Oan nu'udar Maha Toba Mahemu Toba ka Nain ne'ebé han toba hemu toba ka la kaer serbisu no depois mak Liurai nu'udar Nain ne'ebé hala'o ukun, ida ne'ebé iha tempu Portugés kaer no fahe ue ka rota ba iha Reinadu ki'ik sira. Estrutura prinsipál tuir fali mai mak Nain Loro ne'ebé sai hanesan ministru ne'ebé fó apoiu no hala'o serbisu sira balun Liurai nian. Liurai Impériu Wehali iha tolu mak Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai.

Nain Likusaen hetan nomeasaun nu'udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa'e no Illa viziñu sira iha parte lorosa'e nian. Nune'e, teritóriu ukun, tantu polítiku tantu kultura nian, Reinadu Likusaen nian hahú Mota Masin, Suai-Kobalima iha parte Súl no Mota Ain, Balibo, Bobonaro husi parte Norte nian to'o Lautém, inklui illa Alor-Kalabahi, Ataúro, Kisar no Jaco.
Tanba Reinadu Likusaen ukun to'o ba iha Alor-Kalabahi ne'e mak bainhira Alor-Kalabahi okupa hosi Olanda iha tempu koloniál, Reinadu sira Alor-Kalabahi nian iha 1886 sei nafatin selu tributu hanesan bibi, manu, fos, nsst. mai iha Reinadu Likusaen (bele haree iha: "the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72.
 

Reinadu Likusaen iha tempu Portugés

Iha tempu portugés nian, illa sira ne'ebé administrasaun portugeza agrupa hamutuk iha Kapitaun-mor ka Governadór ida nia ukun mak Illa sira Solor nian, inklui Flores, Illa sira Alor nian, Illa Timor, Illa Atauru, Illa Wetar no Kisar.
 
Iha tempu Portugés, Liurai Likusaen Dom Jose Rodriques Pereira asume kargu hanesan Governadór ka Kapitaun-mor ba illa Timor, Solor no Flores (inklui illa sira Flores nian Larantuka no Sika no Atauro) entre tinan 1760-1763 iha ne'ebé Governadór ka Kapitaun-mor Timor, Solor no Flores sei nomeadu no submete ba Vise Rei Estadu India Portugeza entre tinan 1695-1844.

Alende ne'e, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Gregório Rodriques Pereira II mós asume kargu nu'udar Governadór ka Kapitaun-mór ba illa Timor, Solor no Flores entre tinan 1810-1815 no mós iha tinan 1819-1821 bainhira Governadór sira Timor, Solor no Flores nian sei nomeadu no submete ba Vise-Rei
Estadu India Portugeza entre períodu tinan 1695-1844.
 
Mapa Estdu India Portugeza

Iha parte seluk, iha tinan 1818, Liurai Likusaen Dona Ursula da Costa (Delgado) reprezenta Governadór José Pinto Alcoforado de Azevedo e Sousa asina akordu entre Portugal no Olanda kona-ba kestaun fronteira iha Atapupu iha 18 Maiu 1818 iha Likisa. Governadór
Azevedo e Sousa ne'e mate iha 13 Novembru 1819, tinan ida ho balun depoisde asina akordu ne'e. Fonte bele haree iha livru Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho títulu "Os Antigos Reinos de Timor
".

Nune'e, Reinadu Likusaen nia teritóriu no podér simbóliku ukun nian boot liu teritóriu RDTL ohin loron. Hahú kedas husi Reinadu Maromak Oan Wehali no bainhira Portugal estabelese nia administrasaun iha illa Timor, Solor, Flores, Sunda Menór, Ataúro.

Faktu istóriku sira ne'e, alende istoriadór sira haktuir liuhosi livru sira, iha mós fonte balun hosi buletin ofisiál Governu Portugés Timor nian ne'ebé disponivel ona online, bele asesu iha ne'e: Tama.

Provinsia Belus no Serviaun

Illa Timor fahe tiha ba provinsia rua tanba mosu hadau malu ukun entre Governadór sira ne'ebé nomeadu husi Governu India Portugeza ho familia da Costa no Hornay iha Oekusi. Familia da Costa no Hornay iha tempu ne'ebá bolu Portugés metan ka Tropas (Topases) ne'ebé nu'udar "populasaun mestisa portugeza no olandeza" okupa kuaze maioria kargu hanesan "Capitão-mor" ka kargu ofisiál komandate militár Portugés illa sira hanesan Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst. iha periodu 1665-1695 hanesan Sr. Antonio da Hornay, Sr. Francisco da Hornay no Sr. Mateus da Costa. Tanente Jeneral Domingos da Costa ne'ebé asume kargu hanesan  Governadór iha periodu 1695-1844 ba illa sira hanesan Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst.

Tanente Jeneral Domingos da Costa ne'ebé kaben ho Liurai Helong ka Kupaun nia oan feto Dona Johanna. Nia jerasaun sira hahú okupa podér ukun iha 1732 ba leten no mosu ona hada'u malu ukun ne'e (Hagerdal, Hans, 2012).
Lords of the Land and Lords of the Sea, conlict and adptation in early colonial Timor, 1600-1800, P. 344-348).

Nune'e, provínsia rua ne'e la'ós administrasaun portugeza mak harii, maibé mosu artifisialmente hodi fahe malu ukun entre Portugés mutin ne'ebé nomea husi Governu Portugés Goa-India ho Portugés Metan ne'ebé reprezenta husi família da Costa no Hornay. Hadau malu ukun ka kargu ne'e hahú kedas iha tempu tropaz Sr. Antonio Hornay nian ne'ebé la simu Capitã-mor ne'ebé haruka husi Portugal Sr.
João Antunes Portugal iha 1680 hodi mantein nia kargu to'o 1693 no troka fali ho tropaz Sr. Francisco Hornay iha 1694-1696. Bainhira kargu Capitã-mor muda fali ba Governadór iha periodu 1695 no mezmuke Governadór primeiru Sr. António de Mesquita Pimentel to'o ona iha Timor no hala'o nia knaar iha periodu 1695-1697, Sr. Francisco Hornay la tun husi nia kargu to'o 1696 no troka fali ho tropaz Sr. Domingos da Costa. Sr. Domingos da Costa iha Larantuka, Flores, duni sai tiha governadór portugés Sr. António de Mesuita Pimentel hodi okupa kargu Governadór husi 1697-1702 no asumi fila fali kargu ne'e iha 1714-1718. Nune'e, iha 1702, Sr. Antonio Coelho Guerreiro ne'ebé nomeadu nu'udar Governadór Governu Portugés-Goa India, muda fali kapitál Solor no Timor ba fali iha Lifau, Oekusi. (Fox, James J. (1996)).  The Paradox of Powerlesness: Timor in Historical Perspective, P.8).
 
Mezmuke kapitál muda mai iha Oekusi, hada'u malu ukun nafatin kontinua. Tanba kestaun hada'u malu ukun ne'e, entre periodu 1766-1768 la iha nomeasaun ba Governu ka Governasaun mamuk no asasinatu ka oho Governadór Dionísio Gonçalves Rebelo Galvão iha 1766 iha Lifau, Oekusi. Nune'e, a atu evita situasaun ne'e dura iha tempu naruk tan, kapitál Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst nian, Governadór
António José Teles de Menezes muda husi Lifau ba Reinadu Likusaen Karketu Motain (Motael) iha Dili iha 10 Outubru 1769 (esbelesimentu kapitál Timor Portugés). Nune'e,  Governadór sira ne'ebé nomea husi Governu India Portugeza kontinua ukun Provinsia Timor, Solor, Sumba, Flores, Alor ne'ebé submete ba iha Governu Portugés India nian.  Liurai Likusaen-Karketu Mota Ain, Dom Jose Rodriques Pereira sai nu'udar membru Governu Interinu hamutuk ho Frei Jacinto Conceção, O.P no Sr. Vicente Pereira de Carvalhho iha 1760-1763. Bainhira kapitál muda mai Dili, familia Hornay ho da Costa la envolve ona iha Governasaun to'o Timor sai provinsia independente ho direitu plenu ho naran Timor Portugués iha 9 Dezembru 1909, detallu informasaun bele asesu iha "lista governadór Timor".

Iha reinadu 16 Timor nian mak hola parte husi Provinsia Serviaun ne'ebé lideradu husi familia da Costa no Horny no iha reinadu 46 Timor nian, inklui Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst. mak nafatin hakruuk no hola parte ba Provinsia Belu ka Belus, inklui Wewiku Wehali. Timor Portugés sai nu'udar provinsia ultramarinu Portugal nian ida entre 1955-1972 no sai hanesan rejiaun autónoma entre 1972-1975.

  Informasaun detallu kona-ba Timor no Solor nu'udar pronvinsia ne'ebé submete ba Estadu India Portugeza, ba Makau no ikus mai Timor sai Pronvinsia Ultramarinu ho lista Kapitaun-mor no Governadór sira, bele haree iha ne'e: "lista de Capitão-mor e governadores de Timor e Solor".

Relasiona ho ukun Nain Likusaen nian, alende Liurai sira asume kargu hanesan Kapitaun-mor ka Governadór no reprezenta Governadór sira hodi asina akordu internasionál sira, istória Reinadu Maubu, Ermera nian mós rekoñese katak Reinadu Maubu molok Portugés tama mai submete ba Reinadu Maromak Oan Wehali liuhusi Nain ka Loro Likusaen. Detallu bele haree iha: "
Istória kona-ba Reinadu Maubu nian".

Nune'e mós istória Alar-Kalabahi nian, mezmuke illa Alor-Kalabahi ikus mai tama iha teritóriu Olanda nian, iha tinan 1886 reinadu sira Alor-Kalabahi sei selu "tributu" (fos, batar no balada) mai iha Reinadu Likusaen. Detallu bele haree iha livru "the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72. Alende selu tributu, haruka mós atan sira mai iha Reinadu Likusaen no iha naran fatin barak ne'ebé iha Likisa ne'ebé temi iha istória orál Alor nian hanesan haktuir iha livru "SCHAPPER, Antoinette and Emilie WELLFELT. 2018. ‘Reconstructing contact between Alor and Timor: Evidence from language and beyond’ P.101-105. Nune'e mós bele haree livru "Memorie van Overgave, Timor, 1878, Nationaal Archief/Open Collection microfiches".  

Impériu Likusaen-Loro Tiris Babulu Moros Wewiku Rai Manus

Tuir istória hosi katuas sira hosi postu admistrativu haat hosi munisípiu Manufahi nian hanesan Same, Fatubereliu, Alas no Turiskai no lia na'in hosi Uma Lisan Loro Ai-da Loro Babulu Tahubein, nai Baltazar da Costa Doutel, haktuir katak Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka simu orden hosi Reinadu Maromak Oan Wehali ne'ebé iha tempu ne'ebá lidera hosi Nain no Liurai Lulek ka Mau Leki hodi mai ukun Timor Lorosa'e. Nune'e, Nain no Liurai Likusaen ho nia oan mane ka prinsípiu na'in rua Bere ho Teti mai harii  Impériu Likusaen-Loro Tiris Babulu Moros Wewiku Rai Manus iha Alas hodi ukun Loro sira iha parte Timor Lorosa'e nian no Alas sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Taroman, Fatulik, Suai-Kobalima, Timor-Leste. Alas-Manufahi ates sai hanesan sentru Reinadu Likusaen nian, ukun sei kaer hosi Uma Lisan Loro Ai-da Babulu Tahubein, Loro Tiris Babulo Maromak Oan Rai Klaran ka Uma Leten/Uma Aas. 

Empériu Likusaen-Loro Tiris no 
Uma Lisan Loro Ai-da Babulu Tahubein, Loro Tiris Babulo Maromak Oan Rai Klaran ka Uma Leten/Uma Aas mak haboot Kadunan Liurai Karaloik no Kadunan Liurai Kelekafut ne'ebé iha ligasaun ho Uma Lisan Morus Wewiku Rai Manus ho nia sadan iha foho leten foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus. Nune'e, Kadunan Liurai Karaloik mak sai hanesan Uma Leten ka Uma Ain Aas hosi Empériu Likusaen Loro Tiris nian no Uma Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran bolu fali ho naran Uma Katuas tanba sai hanesan Ina Ama.

Empériu Likusaen-Loro Tiris Alas ne'e monu bainhira Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka la hakruuk no la fó Liurai Feto Likusaen ba Nain no Liurai Empériu Maromak Oan Wehali Mau Leki ka Luleki no ikus mai Nain no Liurai Mau Leki funu malu ho Nain no Liurai Likusaen ho nia oan mane na'in rua Bere no Teti. Funu ne'e koñesidu ho Funu Teti Bere ka Funu Lamakhitu.

Fonte:

* Katuas, lia na'in no komunidade sira hosi postu administrativu haat (4) munisípiu Manufahi, Timor-Leste.
*
Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in Uma Lisan Ina Ama Loro Aida Tahubein, Alas Au-hun, Manufahi Timor-Leste), membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai Gregorius Seran, hosi Same, Manufahi, Timor-Leste no
membru grupu Sejarah Timor Jilid II

Istória Likusaen Funu no Ledu Wehali
Istória funu Likusaen ho Wehali ka Likusaen ledu Wehali han tempu naruk no otas wa'in ka barak, hahú kedas ho Nain (Loro) Likusaen Laku Leki, Nain (Loro) Likusaen Teti Bauk ka Mali Bere Likusaen ho Nain (Loro) Wehali Bere Bauk ka Bere Liku Wehali, Nain (Loro) Liurai Wehali Suri Ikun ka Suri Wehali, Nain Liurai Likusaen Bere Taek Malaka to'o mai iha Nain (Loro) Liurai Likusaen Bere ho Nain Teti iha Alas Manufahi, Timor Lorosa'e.

Liurai Likusaen nian Meo ka Asuwa'in boot sira iha funu hasoru Wehali mak hanesan hosi parte Tasi-Mane ka Súl mai hosi Uma Lisan Lorok Ida (Lorokida) Suri Nurak-Mane Hitus Likusaen, iha Suai, Kobalima (Fohoren, Tilomar & Taroman-Fatululik), Timor Lorsa'e (TL), hosi parte Tasi-Feto mak Lamak Hitu Ai-Asa, Bobonaro, Timor Lorosa'e (TL) no hosi parte Lorosa'e mak Uma Lisan Likusaen Dato Wa'in, Wekeke. Surik Asuwa'in Teti ho Bere nian Uma Lisan Lorok Ida Suri Nurak-Mane Hitus Likusaen mak rai no kaer.

Hun ho abut funu Likusaen Wehali nian oinoin tuir tempu no ema ka autór istóriku sira. Nain Loro Likusaen Laku Leki funu ho Wehali tanba Nain Feto Wehali Dudu Morin (Maromak Oan) hosi Mandeu Raimanus, nia feen kaben bosok nia la oho nia no hakoi sira nia oan ne'ebé moris mai feto atu nia bele sama bainhira tama sai uma, maibé oho no hakoi de'it asu ida. Nia haruka oho tanba nia hakarak oan mane mak moris uluk.

Liurai (Loro) Likusaen Teti Bauk Likusaen ka Mali Bere Likusaen funu ho Liurai (Loro) Bere Bauk Wehali ka Bere Liku Wehali iha Reinandu Wehali nian hodi  hamosu dadolin "Likusaen Funu no Ledu atu Sesu Wehali, Bere Liku Wehali la fó fatin". Bainhira haree ba dadolin ne'e, funu ida ne'e halai liu ba hadau malu ukun. Likusaen atu hadau hotu ukun hosi Wehali. Funu seluk akontese iha Suai, Timor Lorosa'e, bainhira Liurai Wehali Suri Ikun ka Suri Wehali atu ba Luka Weweke, Liurai Likusaen ho nia Meo sira oho Liurai Wehali iha mota Tafara (Ta Fakar ran), Suai.

Depoisde ida ne'e, iha tempu Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nian, bainhira Liurai Wehali Luleik ka Luleki atu ba Luka Wekeke, sei liuhosi Alas-Manufahi, tuir tradisaun, bainhira iha vizita hanesan ne'e, Liurai Likusaen tenke husik Nain Feto Likusaen toba ho Liurai Wehali, maibé la halo tuir, nune'e, sira funu. Funu ida ne'e kontinua ho Liurai Likusaen nia oan mane nain rua Bere no Teti, ne'ebé hatene liu ho funu Teti Bere ka funu Lamakneen. Durante funu Likusaen Wehali ne'e mós, iha liurai no reinadu balun mak sai hanesan mediadór hanesan Reinadu Fohoren, Suai-Kobalima, Timor-Leste.

Fonte:
* Nai
Moniz Berek (Jerasaun Uma Lisan Lorok Ida ka Lorokida Suri Nurak-Manehitus Likusaen, Fohoren, Kobalima, Timor-Leste), membru grupu Sejarah Timor Jilid II.
* Nai
Goris Luan (Jerasaun Uma Lisan Lorok Ida ka Lorokida Suri Nurak-Manehitus Likusaen, Fohoren, Kobalima, Timor-Leste) membru grupu Sejarah Timor Jilid II.
* Nai
Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in Uma Lisan Ina Ama Loro Aida Tahubein, Alas Au-hun, Manufahi Timor-Leste), membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai
Bria Ferdinand, menbru grupu Sejarah Timor Jilid II.
* Nai
Manek Luan (Sr. Nuno Gomes), desendente Liurai Fohoren, Dosente Universidade Nasionál Timor-Lorosa'e (UNTL) no membru grupu Sejarah Timor Jilid II.

Funu Teti Bere-Funu Lamakhitu

Istória funu Teti Bere ka Funu Lamakhitu hahú ho viajen Liurai Wehali Mau Lekik ba Luka Wekeke. Bainhira Liurai Wehali liuhusi Alas Au Hun Manufahi, sentru Reinadu Likusaen nian, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka la fó Bei Feto Liurai Likusaen nia kaben hodi toba ho Liurai Wehali Mau Lekik, maibé fó fali atan ka liurai ki’ik nian oan ida. Nune’e, Liurai Wehali Mau Lekik la simu tanba bainhira Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ba Wehali, Liurai Wehali Mau Lekik fó Bei Feto Liurai Wehali nia kaben hodi toba hamutuk. Hahú husi ne’e, mosu ona Funu Likusaen ho Wehali, ne’ebé hahú Funu Lamakhitu, funu entre suku sira ne’ebé apoiu Liurai Likusaen no Wehali, entre Alas ho Fatudu no Kasa-Ainaro ho Same. Funu ne’e haluan tan ba Funu Likusaen ho Wehali ka Funu Teti Bere entre suku sira apoiu Liurai Likusaen hanesan Tokodede-Maubara, Bunak, Mambae no Kemak hasoru suku Tetun ne’ebé apoiu Liurai Wehali. Funu ne'e, temi Funu Lamakhitu tanba hetan apoiu makaas hosi ne'ebá. Alende ne'e, hetan mós apoiu makaas hosi Lamakneen tanba Liurai Likusaen Bere Taek Malaka sai mós nu'udar Loro Lamakneen ka Loro Lakekun no Lamakneen sai mós hanesan baze militár Likusaen nian ida hodi hasoru Wehali. Alende ne'e, Bei Feto Bui Telik Taek, Bei Bere no Teti nian inan mai hosi Leunhat, Luhalek Tamiru, Lamakneen, tuir nai Tuama Tamiru iha grupu Sejarah Jilid II.

Iha funu ne’e, Liurai Wehali Mau Lekik tesi kotu tiha Liurai Likusaen nia ulun iha rai naran “Tatekar Weberek”, iha Same, Manufahi.  Maibé tesi sit nia lalatak de’it, nune’e, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia ulun moris hela no ko'alia nafatin. Nia haruka nia oan mane na’in rua Teti ho Bere ba hola manu uru rua iha Rai Manus Foho Kuda Ametan hodi ba futu ho Liurai Wehali Mau Lekik iha Rai naran Tatekar Weberek Alas.

Manu uru rua ne'e manu uru ida manu Samea Sama Koko rua no mau uru ida seluk manu Maksaur ka Lokomea. Manu uru rua ne’e, Bei Teti ho Bere sira na'in rua ba hakmaho iha rai naran Aidak Sori Baluk. Sira hasai koko manu uru ida, manu Samea Sama Koko sai hodi tesi ai sit hotu, sira ko'alia katak ami haree ona na'i no sira husu atu hatama fali ba manu uru. Ba iha rai naran Malore, sira hakmaho fali, sira ta “Au Dian Tete” hodi tara manu uru no hotu tiha, sira loke hasai fali manu uru ida, manu Maksaur ka Lokomea rua sai sese hadulas rai luan malorek maka hodi hanaran rai naran Malore iha Foho Sarin nia hun iha Dotik Alas.  Au Dian ka Audian Teti ho Bere nian to'o ohin loron sei temin nafatin iha rai Sarin, Suku Dotik, Alas Manufahi.

Bainhira Teti ho Bere manan futu manu ho Liurai Wehali Mau Lekik, manu Maksaur ka Lokomea hit fali Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia ulun hodi tau hamutuk fali ho nia isin no sira kontinua funu.

Istória funu ne’e mosu versaun rua ne’ebé kontráriu kona-ba Liurai Likusaen ho Liurai Wehali nia mate no mós entre Teti ho Bere nia mate. Iha versaun ida husi Alas nian haktuir katak Na'in Likusaen ka Liurai Likusaen lolo malu ho Liurai Wehali iha mota We Lulik Fatudu ka Mota Suhi maka sira na'in rua halo nanas ho dir tota fanun ba malu hodi ta malu ho halo arte ka hatudu kbiit (kesaktian) hasa'e tasi ho hamaran we ho tasi maka Wehali oho Likusaen. Bei Nain Tasi ho Bei Nai Lafaek hola Liurai Likusaen tun ba Tasi. Maibé iha versaun ida seluk dehan fali katak Liurai Wehali maka mate no nia isin mate sai buat na'in naran “Boku Lekik” iha Tasi tamba Liurai Wehali maka naran Mau Lekik, nune’e, nia isin mate sai Boku Lekik. Alende ne’e, husi suku Fatukahi adora rate lulik rua ka tolu. Rate lulik rua ka tolu ne'e katak Na'in Likusaen ka Liurai Likusaen ho nia asuwain na'in rua nia rate.

Istória kona-ba Teti ho Bere nian mós iha versaun rua. Versaun ida dehan katak Teti ho Bere hamutuk ho sira nia ema sira halai sa’e ba Foho Kablake no Ramelau hodi tun ba iha Aileu no Dili hodi rende no dame malu ho ema suku Tetun ho Portugés iha Bidau Manumata no ikus mai hatun Loro Bidau hodi harii Reinadu Likusaen Karketu Motain ho pozisaun nu’udar Liurai Likusaen ka Uma Ai-Badak no depois ba harii fali Uma Ai-Aas iha Lara Dato ho pozisaun hanesan Maromak Oan Wehali iha Likisa to’o ohin loron.

Istória husi parte Sarin entre Foho Aidiki Meak husi Malore, Sarin liga tun ba Dotik nian haktuir katak iha “Ai Kian ka Kiar” hun rua besik malu no Ai Lian hun rua ne'e naran Ai Kian Teti ho Bere. Ai Kian rua ne’e tubu ka moris sai husi rate rua ne’ebé ema haktuir katak rate Teti ho Bere nian no Ai Kian rua ne’e nu’udar ai-balun Teti ho Bere nian. Ai Kian rua ne’e sei moris to’o agora.

Istória dame malu nian lidera husi padre Timoroan ema Alas naran Pe. Jaco ne’ebé mak halo kontaktu hodi halibur hamutuk suku no língua sira ne’ebé apoiu Liurai Likusaen ho sira ne’ebé apoiu Liurai Wehali hodi dame malu. Iha parte súl nian, sira dame malu iha Fatudu ka Fatuk Hatudu iha Lamakhitu katak fatuk ne’ebé hatudu hodi tur hamutuk hodi dame malu. Iha parte norte nian halo iha Bidau Manumata.

Dadolin kona-ba funu Likusaen Wehali ka Funu Teti Bere no dame malu iha Dili

Funu Teti Bere funu la mo, funu la mo otas rai ba otas, maibé,  lia dame, lia na'in, Tetun lia na'in, Inan Aman Bei Ala hitin bonan-lia na'in, hadame ona, hasoman ona, sasiku ona, dadula iha hitin bonan, tamba raribit-tamba lalolit iha ukun kota mutin ahu rasin monarkia Portugés ukun iha kota motin ahu rasin Prasa no Lifau, kota Lifau no Dili, Bidau Manu Matan,  Mota Ain Dili, Likisa Maubara ba ona hamutuk ho dame ho soman kota mutin ahu rasin Prasa, Kota Dili, Kapitál Monarkia, Dili!

Tadi Feton hanabir hasadakas,Tasi Manen hadalas, hadalas hatudu, tau fatuk hatuduk Lamakhitu Mambae, Tetun ho Kemak mai ona ho dame soman ba malu, Inan Aman Aman Bei Ala-Alas Alas Bei Ala, Alas Bei Ala,Hitin kbonan sasiku,  sasiku-dadula, Husar ho binan. Husar Talin Rai Alas Inan Leik Inan. Husar Dato Loro Binan, Bei Dato- Dato Liurai, Bei Liurai Manas, Loro Leten Nasan, Foho Mauk Rai Manus, Foho kuda Ametan, Foho oan Rai Klaran, Foho kuda Ametan-Foho Rai Klaran.

Ouh Na'in Sira, Bein oan Rai Klaran-Alas Bei Ala, Rai Ulun Rai Ulun Rai ikun,Tasi Feton Tasi Manen, Rai Ulun Tutu Ala Alas Bei Ala, Mota Lakulo Klaran-Klaran Naklo klaran, Mauk Lakuk Sai Kalan, Mauk Lekik Sai Loron, Loron leten tau fahe, kalan ho loron, nalo Laku sai kalan, Leki sai loron, mota suhi Loro toban sanolu, mota lulik We Lulik Loes- Mota Loes, nalatak kalohan, nalatak haketak, kalan ho loron, nalatak haketak Lakan oan Rai Klaran.

Foho Balu Rai Balu, Bere Laka Kablaki, Titu ba Kaikasa, Bere Kablaki, Bere Mali-Lau Mali, Letefoho Ramelau Bere, Bere Laka Kaikasa,Titu ba Kaikasa, Bere Laka Kabalaki, Kablaki Ramelau, Loro Matebian Balu, Loro Bian Balu, Bei Mate Bian Balu, Mate Klamar bian Balu, Mate ona Tatoli motun tuir ba, mate ona tatoli, Etu kukun Rai Klaran, Sadan Rate Rai Klaran, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, Inan Aman Bei Ala, Alas Bei Ala.

Bei Liurai Manas, Bei Dato Rai Klaran, Liku Sa'e Rai Klaran Bei Foho Rai Bot, Sama Koko Rai klaran, Loro Leten nasan Liku sa'e Rai Klaran Loro nasan, Loro Leten nasan, Bei Liurai Inan ho Aman, Inan Aman Rai Klaran, Bui ho Mau, Moris Nalo Rai Resin Fitun Loro Ten Tun, Kmurak Ut Rai Resin, Tahubein Rai Resin, Bui ho Mau.

Foho Klaran Rai Klaran, Bei Liurai Manas, Inan Aman Rai Klaran, hasoman hatetu Loro ho Rai, Nalo Baur oan tubu, Foho Mauk Rai Klaran, Foho kuda Ametan, Foho Rai Klaran, Husar Talin Rai Manus-Bei Liurai Manas, Inan Aman Babulu, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Ai Da, Sa'e kuda Kalohan Foho Mauk Rai Klaran, Foho kuda Ametan, Foho Rai Klaran, Bei Ala Rai Klaran Alas Au Hun, Oan Bein Rai Klaran.

Bere Taek Malaka nusi Moros Webiku, Oan Teti ho Bere, nodi ukun China Mutin Malaka mai nasoman, nasoman Loro Feto Wehali, Webiku-Wehali, Wesei Wehali-Alas Au Lain, Webiku Wehali Dawan Baikenu, Larantuka natuka Dawan Baikenu, Bein Oan Rai Klaran, Inan Aman Rai Klaran, Alas Bei Ala. Hasoman mai ba oan Bein Rai Klaran Rai Ulun Rai ikun,Tasi Feton Tadi manen!

Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel (Lia Na'in Uma Lisan Ina Ama Loro Aida Tahubein, Alas Au-hun, Manufahi Timor-Leste), membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai
Bouk Metitehen Joe FL, jerasaun Liurai Likusaen iha Lamaknee no membru grupu Sejarah Jilid II.

PARTE DAUALU: FIGURA IMPORTANTE SIRA

Iha parte ida ne'e sei ko'alia ka deskreve kona-ba figura ka ema importante sira pertense ka iha ligasaun direta no indireta ho Nain, Loro Liurai, Reinadu no Reinu Likusaen Maubara nian. Figura sira ne'e iha sira nia tempu kontribui ba istóriu Reinu no Reinadu Likusaen iha tempu monarkia nian no mós iha tempu revolusaun no ukun repúblika nian hahú tempu molok Reinadu Maromak Wehali, iha tempu Reinadu Maromak Wehali, iha tempu koloniál Portugál no tempu Timor ba ukun rasik-an. Figura sira ne'e mak hanesan lista tuir mai ne'e:

 1)   Laku Leki, Nain no Liurai Likusaen ne'ebé la'o lemorai, hosi Hasan Maubesi to'o Likusaen Maubara.

 2) Teti Bauk Likusaen-Malibere Likusaen (Nain Likusaen) husi jerasaun Bei Laka Loro Kmesak husi Lakaan.

 3)   Bere Taek Malaka (Nain Likusaen, Liurai Likusaen ne'ebé harii kapitál ka sentru ukun Reinadu Likusaen Loro Tiris iha Alas Raimanus Manufahi) husi Wewiku Wehali, Rabasa Nain, Marlilu Nain.

4)   Bere & Teti (Nain Likusaen, oan husi Liurai Likusaen Bere Taek Malaka no Maromak Oan Wehali Nain Feto Bui Telik Taek) husi Wewiku Wehali, Rabasa Nain, Marlilu Nain no Luhalek Tamiru.

5)   Dom Jose Rodriques Pereira (Nain Likusaen, Liurai Likusaen, nu'udar membru Governu Interinu Timor no Solor (illa Timor, Solor, Flores no Ataúro) iha 1760-1763 ne'ebé submete ba Governu India Portugeza no nu'udar Kapitasaun-mór (Capitão-mor ka Governadór) Provínsia Belus (Provínsia dos Belos) no muda Reinadu Likusaen nia kapitál mai Likisa Vila no harii hamutuk Uma Ain-Aas no Uma Ain-Badak iha 1769).

6)   Dom Gregório Rodriques Pereira II (Nain Likusaen, Liurai Likusaen, Governadór ka Kapitaun-mór ba illa Timor no Solor entre tinan 1810-1815 no mós iha tinan 1819-1821) husi Uma Ain Badak Karketu Motain.

7)   Dona Ursula da Costa (Delgado) (Liurai Likusaen hosi Uma Lisan Lakadou Hali Bere no jerasaun hosi Nain no Liurai Likusaen Uma Aas Lara Dato Likusaen ne'ebé reprezenta Governadór Azevedo e Sousa asina akordu entre Portugal no Olanda kona-ba kestaun Atapupu iha 18 Maiu 1818 iha kapitál Reinadu Likusaen iha Likisa).

8)   Dom Boa Ventura husi Alas Manufahi (Revolusionáriu ne'ebé lidera revota Alas Manufahi iha 1912), jerasaun husi uma Liurai Likusaen iha Alas-Manufahi.

9)   Mauklao  (Proklamadór Repúblika Timor Unidu ka Timor Raya iha 1961 iha Batugade), ema Likusaen-Maubara: istória kompetu.

10) Francisco Xavier do Amaral  (Fundadór ASDT/FRETILIN iha 1974, Prezidente Fretilin Dahuluk RDTL 75, Proklamadór RDTL iha 28 Novembru 1975 no Prezidente Repúblika dahuluk), iha ligasaun jerasaun husi Liurai Likusaen Karketu Motain, Regulu Ulmera & Turiskai.

11) Nicolau dos Reis Lobato (Fundadór ASDT/FRETILIN 1975, Sekretáriu Jerál Fretilin Dahuluk, Primeiru Ministru Dahuluk RDTL 75), jerasaun husi Regulu Leorema. 

12) Filomeno Paixão de Jesus  (Fundadór ASDT/FRETILIN iha 1975, Brigadeiru Jenerál, Ministru Defeza no Seguransa  iha Governasaun RDTL Daualu (VIII) ). Jerasaun husi Uma Ain-Aas, Reinadu Likusaen, iha Lara Dato, Likusaen.

Lista naran fundadór ASDT/FRETILIN 1975

13) Calisto dos Santos "Coliati", Brigadeiru Jenerál, Vise-Xefe Estadu Maior F-FDTL. Jerasaun hosi Liurai Likusaen nia oan mane Teti ka Kasu Lesu hosi Uma Lisan Manu Buti Banirlema, Reinadu Likusaen, Darulete.

PARTE DASIA: ISTÓRIA LIKUSAEN MAUBARA IHA PARTE NORTE

Hanesan haktuir ona katak Reinadu Likusaen Maubara ne'e iha tempu uluk iha sorin Tasi-mane ka Súl. Istória Likusaen Maubara tuan liu hahú husi Foho Taroman hanesan deskreve ona ho detallu iha títulu ida kona-ba Likusaen Maubara-Foho Taroman. Depoisde ne'e, tun fali ba iha rai tetuk iha Suai Loro, nune'e mak navegadór no istoriadór Italianu, Antonio Pigaffeta bainhira sira to'o iha Timor iha 26 Janeiru 1522 temi liurai maun alin na'in haat ne'ebé ukun iha reinadu Wewiku (Oibich), Likusaen (Lichsana), Suai no Kamanasa (Cabanaza) no entre sira nia dehan Wewiku mak boot liu. Wewiku ne'e bele refere mós ba Wehali (Wewiku Wehali). 
 
Reinadu Likusaen Maubara muda fali mai iha sorin Tasi-feto ka Norte tanba funu ho Wehali husi otas ba otas, hahú kedas ho Nain no Liurai Likusaen Teti Bauk to'o mai Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ho nia oan sira Bere no Teti.

Bere no Teti mak lori Reinadu Likusaen ho Maubara mai iha Tasi-feto. Grupu sira ne'ebé apoiu Bere no Teti iha funu ne'e balun sai husi Alas Manufahi sa'e ba Foho Kablaki no Ramelau tun ba Aileu no Ermera hodi mai iha Dili no balun husi Luka Wekeke tun mai Dili. Grupu ida liuhusi Kablake no Ramelau hodi hamosu Likisa Dailor hanesan istória deskreve iha títulu ida Likisa Dailor-Foho Ramelau.

Bainhira to'o iha Tasi-feto, sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu ho dere gon tolu. Gon iha dalen Tokodede bolu "DADILI ka DADIL" hanesan dadolin tuir mai ne'e. Gon ka Dadili ne'e tuir istória iha tolu (3), gon ne'e ida lakon iha funu 1975, ida lori ba iha Alor Kalabahi no depoisde Timor-Leste ukun an, lori fila mai no ida karik fó ba iha Manatutu iha momentu dame malu no jura malu bou alin iha mota Lakulo, Manatutu depoisde funu Likusaen Manatutu. Gon ka Dadili sira ne'e nia úniku mak bainhira dere ka baku, sira nia lian bele rona iha fatin dook ne'ebé iha Dalen Tokodede temi "Dadil Raedesa" ka "Gon Rai-nakdoko".

Dadolin tuir mai atu haktuir kona-ba Bere ho Teti sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu. Liafuan temi Rabasa Nain atu dehan katak Bere ho Teti ka Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ligasaun ho Rabasa-Webiku. Nune'e, funu Likusaen Maubara hasoru Wehali temi mós funu Wewiku Likusaen hasoru Wehali.
 
Tuir istória, Bere ho Teti molok ba iha Likisa atuál, sira sei hela iha Reinadu Bidau, iha atuál Palásiu Governu no sira harii REINADU KARKETU MOTAIN nu'udar Reinadu Likusaen ka Likisa ho pozisaun hanesan Liurai Likusaen ka Liurai Ativu ka Ezekutivu reprezenta Uma Ai-badak hodi kontinua ukun Timor Lorosa'e. Nune'e, sentru Reinadu Likusaen nian muda fali hosi Alas-Manufahi, mai fali iha Karketu Motain Dili no Dili iha momentu ne'ebá pertense ba kapitál Reinadu Likusaen nian no nia teritóriu iha raiketan ka illa Timor mak teritóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ohin loron (Hägerdal, Hans (2012). Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800, P.77-81). Reinadu Likusaen nia teritóriu la'ós de'it teritóriuiu RDTL nian, maibé illa sira seluk hosi Indonézia nian mak  hanesan Alor ho Kalabahi (the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72.).

Hali hun boot sira iha tasi ibun sira Dili nian ne'e kuda hosi prinsípiu sira Wehali nian depoisde dame malu iha Tasi Tolu. Iha momentu ne'ebá naran Bazartete seidauk iha, iha de'it mak Likusaen no Maubara, no Likusaen nia rain mak tama to'o Dili (bele haree iha mapa akordu entre Portugal ho Olanda iha tinan 1851 nian iha livru "Three Centuries of Conflict in East Timor", P.58, hosi Douglas Kammen, 2015) no bele haree mós iha mapa kona-ba reinadu sira Timor nian iha livru"Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800" hosi Hans Hägerdal, P.79, 2012.

Depoisde ne'e, Bere no Teti ba fali Likisa atuál hodi harii fali Uma Ai-aas ho pozisaun hanesan Maromak Oan ka Maha Toba Mahemu Toba ka Liurai Pasivu, tanba Reinadu Likusaen la hakruuk ona ba Reinadu Maromak Oan Wehali.


NUNU TURI (HALI MODOK)
Bainhira sira to'o ba iha Likisa, ema rai na'in bolu "RAEUBU" husi Kiri Lelo simu sira hodi fó fatin ba sira hodi hela no ukun. Fatin ne'e sira hanaran "HATU LORO" ka "FATUK LORO" no sira harii suku ida naran "HATU LULI" ka "FATUK LULIK". Fatin Lulik ema Raeubu nian sira hanaran "TIA LAU KAIMEGU" no hanaran hali hun ida besik ba iha Tia Lau Kaimegi ho naran "NUNU LELO BERE" ka "HALI LORO BERE" no NUNU TURI ka HALI MODOK Fatin sira ne'e sira temi tuir naran fatin sira iha Suai-Taroman no Hali Lelo Bere ne'e temi tuir naran Liurai Likusaen Bere Taek nia oan mane boot Bei Nain Bere (Loro Lesu). Sentru Reinadu Likusaen hosi Uma Aas temi Nunu Turi ka Hali Modok tanba iha uma oin naran Kaisahe Lema iha hali modok hun ida ki'ik ida ne'ebé iha tempu naruk ona nafatin hela de'it ka lolon la aumenta boot.

Iha besik Hatu Loro no Tialau Kaimegi, bei sira harii Uma Lisan dahuluk mak Uma Lisan MANU BUTI BANIRLEMA no fatin hodi hasoman Bei Nain Bere (Loro Lesu) nian naran Bere Loboa (Fatin Funeráriu ka Semitériu Bei Nain Bere nian). Nunu Turi nu'udar sentru ka kapitál dahuluk Reinadu Likusaen nian no iha fatin ne'e ema Xina sira mós harii sira-nia uma no hela haleu iha ne'ebá. Xina sira ne'e bolu ho Xina Nunu Turi, Xina Lebu Daru no Xina Denu Lara. Informasaun balun bele haree iha video entrevista ho lian na'in iha ne'e "tama" no mós video seluk iha ne'e "tama".


Naran Bere no Teti ne'e bainhira sira to'o ba iha Likisa atuál, sira muda sira-nia naran ho "LORO LESU (BERE) no KASU LESU (TETI)", no sira haktuir katak sira ne'e mai husi Luka Wekeke. Mezmu nune'e, naran Loro Lesu no Kasu Lesu ne'e la temi iha Uma Lisan sira ne'ebé ligadu ho ukun Reinadu Likusaen nian. Naran Bere ho Teti mak temi iha Uma Lisan sira ne'ebé iha ligasaun ho Reinadu Likusaen nian. Iha de'it bee matan lulik ida no rai hela fatin bei sira nian besik Lara Dato, Likisa mak temi naran "MAU LESU". Alende ne'e, iha mós bee matan lulik rua iha Bui Laran, Foho Kuda Ametan, Alas Manufahi ne'ebé uluk Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ne'ebá naran "WE LESU ROMAN" no ida seluk naran "WE LI LESUN", tuir informasaun husi nai Baltazar da Costa Doutel.

Naran Lesu ne'e mós tuir istória husi nai Ajoma Dei Belun katak naran husi Foho Lulik ida husi sorin Tasi-feto ka Norte Foho Leolaku ne'ebé naran Lesu Luli no ne'e naran husi Beiala ne'ebé uluk liu hela iha Foho Lasau ho naran Koli Sala Mau Lesu. Jerasaun husi Bei Koli Sala Mau Lesu ne'e mak hela namkari iha Ai-Asa, Lahomea, Sanirin, Balibo to'o ba Taroman. Alende ne'e, husi Webiku, nai Tuana Tamiru haktuir katak iha Bei ida naran Seran Lesu nu'udar jerasaun husi Bei Luhalek, Dato Tamiru. Seran Lesu ne'e nu'udar jerasaun husi Loro Oan no Fitun Oan.

Bei Loro Lesu ka Bere nu'udar maun, Bei mane hosi Raeubu hosi Uma Lisan Hadur Bere Meta (Mane Muno ka Mane Boot) entrega nia feen kaben hodi hola no halo juramentu hemu asu-ran nu'udar maun alin asu-ran no Bei Kasu Lesu ka Teti nu'udar alin ba hola feto iha uma Lisan Padarua-Dasihunu Kaileba, Bei Feto Kolnaga hodi harii Uma Lisan Asu Teti Raebloi iha Bebaderi, Lakulo, Suku Dato, Likusaen. Uma Lisan Asu Teti Raebloi tuir mai jerasaun Teti nian Bei Bereleba hamoris tan Uma Lisan Asu Dati Laku Dato ne'ebé ukun Suku Hatu Luli (Fatu Lulik).


TUTUGE - KOTA LARA (RAE MANUS-LISA IKO)
Bainhira sentru ka kapitál muda hosi Nun Turi, jerasaun bei Bere ka Loro Lesu nian, bei Mansera Leto Sama harii uluk Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, iha Tutuge-Kota Lara, Lisa Iko, Suku Dato, Likusaen/Likisa ne'ebé sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Nunu Turi. Iha sentru Lisa Iko ne'e iha uma lisan haat mak konsidera hanesan maun alin ka sei ida de'it mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu. Alende Lisa Iko (Lisa Ikun), iha Lisa Ulu (Lisa Ulun) ho naran Uma Lisan Koli Bere Mau Saka, iha Aldeia Hekar. Uma Lisan ne'e sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala no mós Uma Lisan Simau Bere Manus.

Naran Kota Lara ne'e iha ligasaun ho kota ka moru ka fatuk hada boot ne'ebé hada haleu hodi sai hanesan fortaleza iha tempu uma lisan Bili Besi Bili Manu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma atu hadau ukun ho oho mate ka hamohu jerasaun Liurai Likusaen nian. Nune'e, iha sentru uma lisan Bili Besi Bili Manu mós harii kota ne'ebé temi mós kota lara. Nune'e, funu Bei Lakuroma nian akontese iha Tutuge no bei Lakuana nia aman ho inan mate iha ne'e, tanba bei Lakuana mós mai hosi jerasaun bei Loro Lesu ka bei Bere.

Raemanus ne'e iha ligasaun ho Foho Kuda Ametan Raemanus Alas Manufahi nu'udar fatin ne'ebé Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka (Bei Bere & Teti nia aman) hela durante nia ukun. Alas-Manufahi uluk nu'udar sentru ka kapitál hosi Reinadu Likusaen, tanba iha tempu uluk, Alas nu'udar sentru komersiál ai-kameli no bani-been. Alende iha Alas, Raemanu/Raimanus mós iha Mandeu Raimanus, iha Belu, Timor Loromonu, Indonesia. Naran Postu Administrativu Raimanuk no Suku Raimanus iha Provinisia Belu, NTT, Indonezia, bele haree mapa iha ne'e: Tama.

Uma Lulik hosi Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala han fali uma ben iha 14 Jullu 2010 ho nia dokumentasaun kompletu iha ne'e: Tama.

LARA DATO - RI BESI TALI ALAR
Sentru Reinadu Likusaen ho naran Laran Dato ne'e harii depoisde períodu Bei Lakuana, jerasaun hosi bei Bere ka Loro Lesu-Mansera Leto Sama.  Nune'e mós tuir mai hodi harii estrutura ukun hanesan Wehali nian hodi temi Toka Pat Tane Pat-Rin Besi Pat Tali Alar Pat ne'ebé mak simu no hala'o knaar ukun nian ho pozisaun hanesan ministru sira tuir asuntu ka área idaidak nian. Iha Wehali, Rin Besi, alende hanesan naran ema nian, Rin Besi ne'e refere ba Loro Haat ne'ebé fó apoiu ba ukun Liurai Wehali nian mak hanesan Loro Wewiku-Wehali, Loro Dirma, Loro Hatimuk dan Loro Lakekun. Nune'e, iha ne'ebá temi "Mane Hat Laen Hat Rin Besi Hat Rin Kmurak Hat"( bele haree iha P.11 artigu ida nee "
Laut Timor dan Sungai Benain Dalam Perspektif Perkembangan Sosial Politik di Timor Barat" ). Rin Besi Hat ne'e mós iha ligasaun ho mitolojia (mitu) no istória Wehali nian kona-ba Loro Mane Sanulu ne'ebé tun hosi Loron (Lalehan) mai bainhira Rai maran iha ona. Sira mane sanulu ne'e, ida Mane Boot mak ba ukun Loro Sa'e ho nia naran Reinadu ka Ukun nian mak Likusaen ka Likisa Baboen (Bauboen/Boebau), no alina mane haat ukun iha Wehali no sira seluk ukun ba loro monu. Istória kompletu bele haree iha P.5-6 livru ne'e "Wehali: The Famale Land, Tradition of Timorense Ritual Center". Thom Terik (2023). Tanba ne'e mak iha ritual ka halo lisan iha Likisa sempre temi Mane Sanulu no iha ukun temi Laran Sanulu.

Toka Pat Tane Pat-Ri Besi Pat Tali Alar Pat
Toka Pat Tane Pat hanesan ai-rin haat hosi Reinadu Likusaen hosi Uma Aas nian. Toka Pat Tane Pat konstitui hosi uma lisan haat mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali iha Lisa Iko (Lisa Ikun), Uma Lisan Lakadou Hali Bere iha Naka Pu (Kulu Hun), Uma Lisan Serebite Antoni iha Rumau Pu (Rumaun Hun) no Uma Lisan Bere Sama Mau Sama iha Naka Lema (Kulu Tetuk).

Uma Lisan haat ne'e mak hala'o knaar ukun tanba Nain Uma Aas nian iha tempu uluk nian la halo buat ida, la ko'alia ho ema no la halo serbisu, hanesan Maromak Oan Wehali nian bolu "maha toba mahemu toba" (ida ne'ebé han toba no hemu toba). Nune'e, Nain Uma Aas iha tempu koloniál ladun koñesidu kompara ho Liurai Likusaen hosi Uma Badak Karketu Mota Ain (Motael).
Kapitál ka sentru Reinadu Likusaen Uma Aas nian bolu Lara Dato ka Laran Dato no mós LARA SAGULU ka LARAN SANULU.

Uma Lisan sira Rin Besi Haat ne'e nia pozisaun hanesan ministru ka ezekutivu ho knaar idaidak nian. Uma Lisan ne'ebé kaer knaar intermediáriu entre Nain no Liurai husi Uma Aas mak Uma Lisan Bere Teti Raemanus, nune'e nia naran mós TAKAHILA DAMAAT ka Odamatan Tama. Ne'e signifika, Reinadu sira ne'ebé tama iha ukun Reinadu Likusaen nian, inklui Uma Lisan sira Toka Pat Tane Pat, bainhira atu mai rona no simu orden, tenke simu liuhusi Uma Lisan Bere Teti Raemanus, labele ba diretamente iha Uma Aas.

Toka Pat Tane Pat iha nia knaar ka pepél idaidak nian, hanesan ho ministériu sira iha sistema repulikanu nian. Uma Lisan Mau Meta Mau Kali mak tau matan ba asuntu internu reinadu nian, Uma Lisan ne'ebé kaer Ukun ho Bandu no Justisa mak Uma Lisan Laka Dou Hali Bere, Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Defeza no Seguransa nian mak Uma Lisan Sere Bite Antoni no Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Administrasaun no Lojístika mak Uma Lisan Bere Sama Mau Sama, inklui prepara funebra Liurai nian.  

Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu sei konsidera hanesan maun alin no hanesan ida de'it. Nune'e, dala barak temi de'it Bere Teti Rae Manus no Bere Sari Loebala, maibé iha rituál lisan nian, temi hotu kedas. Uma Lisan Bere Teti Rae Manus hanesan sentru no palásiu Reinadu Likusaen ka Likisa nian iha Tutuge-Kota Lara (Rae Manus-Lisa Iko). Uma Lisan Sere Bite Antoni fahe Bosok no Saur ida de'it ho Uma Lisan Mau Leki Mau Laho, jerasaun hosi Uma Ain Badak karketu Mota Ain (Motael).

Tuir istória, bainhira harii ona sentru Reinadu Likusaen nian iha Lara Dato, iha dalan atu tama ba iha Uma Aas Simau Bere Manus-Asu Bili Manloe, iha ema na'in lima (5) mak hein ka guarda no sira na'in lima ne'e bolu "Kabu Lim", nune'e, aldeia iha sentru ne'e bolu Aldeia Kabulimu. Knaar husi Kabu Lima ne'e mak atu haree ne'ebé liuhusi dalan ne'e labele sae kuda, duku xapeo no la'o foti ulun ka bainhira la'o liuhosi ne'ebá ho dook ka distánsia metru maisoumenus atus rua (200m) tenke tun hosi kuda, hasai xapeo no la'o hakruuk. Mezmuke Uma Lisan Bere Teti Rae Manus la'ós ona sentru ka kapitál Reinadu Likusaen/Likisa nian, liurai, na'i no reinu sira ne'ebé haruuk ba ukun Reinadu Likusaen nian sei nafatin kumpri regra ida ne'e.

Iha Lara Dato ka Sentru Reinadu Likusaen atuál, iha Uma Lisan tolu. Iha Uma Lisan rua mak iha Lutu Laran ka iha Sentru Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan ida mak iha Lutu Li'ur (situa dok hosi sentru). Uma Lisan sira iha sentru ka Lutu Laran mak Uma Lisan Simau Bere Manus nu'udar Uma Lisan ne'ebé pertense ba Uma Ass ka Palásiu Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan Asu Bili Manloe hanesan Uma Lisan ne'ebé resposabiliza ba nesesidade Liurai Likusaen nian no mós hodi tesi lia relasiona ho asuntu ukun nian.

Uma Lisan ne'ebé hosi Lutu Li'ur mak Uma Lisan Simau Bere Manus Rada Bere Mau Bere ne'ebé responsabiliza no tau matan ba ema sira halo to'os, haki'ak balada, kuda ai-fuan no simu tributu mai hosi reinadu seluk, inklui reinadu sira hosi Alor ho Kalabahi no reinu sira ba iha Reinadu Likusaen. Iha tan Uma Lisan ida besik iha Sentru Reinadu Likusaen nian mak Uma Lisan Luka Wekeke Loro Liurai. Uma Lisan ne'e harii hosi jerasaun ka prinsípiu ida mai hosi Luka Wekeke ne'ebé mai lori ho hali sanak ida no nia kuda iha Lisa Iko besik ba sentru Reinadu Likusaen nian no hali ne'e temi naran Nunu Loro (Hali Loro) no agora dadaun hali ne'e mate tiha ona troka fali nia fatin ho sukar ida.

Uma Lisan Luka Wekeke nia jerasaun mane la iha no haki'ak fali jerasaun mane hosi Uma Lisan Simau Bere Manus Uma Aas. Nune'e, Fatuk ho Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan ne'e tau hamutuk iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Fatuk ho Ai ka Beiala sira hosi Uma Lisan Asu Bili Manloe mós hasa'e hamutuk ba iha Uma Lulik Simau Bere Manus Uma Aas. Alende ne'e, Fatu ho Ai (Bei sira), liuliu bei Dom Miguel Rodrigues Pereira, Liurai Likusaen hosi Bidau Manu Mata mós hasa'e hotu iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Uma Lulik ne'e foin harii fali no han uma ben no inaugura hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura iha 31 Agostu 2024.
Fatuk no Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan Simau Bere Manus, Asu Bili Manloe, Luka Wekeke & Bidau Manu Mata (Dokumentasaun audio vizuál hosi SEAK bele haree iha ne'e: Inaugurasaun Uma Lulik Simau Bere Manus)

Harii Suku Foun

Suku dahuluk ne'ebé Bei Bere no Bei Teti harii mak Suku Hatululi (Fatululik) ne'ebé entrega ba jerasaun Bei Teti nian mak ukun no Suku Kiri Lelo ne'ebé entrega ba ema Raeubu mak ukun. Suku sira ne'ebé mai hamutuk kedas ho Bei Bere no Teti mak suku Asu Manu no Suku Leo Tala (Leo Klaran).

Suku Asu Manu tuir istória hosi Timor Loromonu nian nu'udar suku ida ne'ebé Liurai Likusaen uluk hela ba. Suku Asu Manu tuir istória hosi Reinadu Fialaran Tasi-Feto ka Norte nian nu'udar parte hosi Uma Haat, Rin Besi Haat no mós parte hosi Dasi Sanulu Aas Tanara (bele haree istória kompletu kona-ba Reinadu Maromak Oan Wehali iha ne'e: Tama). Suku Leo Tala ka Leo Klaran tuir istória hosi Alas Manufahi nian iha ligasaun ho Uma Ain Aas, Uma Klaran (Soa Tala) no Rai Klaran tanba bei sira tun hosi Loro mai hela iha klaran hodi bele ukun ba loro leten no ukun tun ba rai no tasi.

Suku Dato, Suku Luidahar, Suku Leo Kopa, Suku Lukulai ho Suku Hatu Kesi mosu iha tempu depoisde funu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu hodi oho mohu tiha jerasaun Nain Dato, Loro  Likusaen Bere no Teti nian tanba sira foti fila fali iha ukun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala iha ne'ebé Uma Lisan ne'e mós harii ho Uma Haat mak hanesan Uma Dato, Uma Lagana ka Suku, Uma Major no Uma Kaburoda.  Uma Lisan Bere Besi Laukala sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, nune'e ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus no relasaun maun alin ho Uma Lisan Simau Bere Manus.

Bei Lakuroma iha funu ne'e kuaze oho hotu ona jerasaun Nain no Loro Likusaen Bere no Teti tanba Uma Lisan Bili Besi Bili Manu iha Bee Lulik ne'ebé ema mate tau tun ba moris fali no ema kanek tau tun ba kanek tomak fali, nune'e, ema hosi Bei Lakuroma nian la iha ida mak mate durante funu. Bei Lakuroma ho Bei Nain Dato no Loro Likusaen ne'ebé kaer ukun iha momenentu ne'ebá, hola feto bin alin hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu ka Gior o Pa. Bainhira Bei Lakuroma nia ema sira oho Bei Nain Dato Feto, Bei Feto ne'e isin rua no besik atu tur-ahi ka partu ona. Nune'e, Bei Dato Feto ne'e mate maibé kosok oan iha isin sei moris hela no Bei Leki Ta Manapu hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, nan hosi Bei Dato Feto mai haree, kosok oan book an hela iha nia isin, Bei Leki Ta Manapu hasai nia tudik ko'a tua hodi ko'a Bei Dato Feto nia kabun hodi hasai kosok oan. Kosok oan ne'e mane oan ida no hanaran nia Laku Ana no Bei Leki Ta Manapu lori de'it tua metan nia been midar hodi fó susu kosok oan ne'e to'o boot. Nune'e, bainhira Bei Nain Laku Ana boot no ba ukun, nia harii suku foun sira mak hanesan Suku Leo Kopa hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, tanba Uma Lisan ne'e mak hako'ak netik ka fó susu no protesaun ba nia ho tua mutin nia ben midar no Suku Hatu Kesi hosi Uma Lisan Dasi Hunu Kaileba-Padarua tanba fó feto hodi kesi netik nia, Suku Lukulai hosi Uma Lisan Karaeleki Berekoli tanba Uma Lisan ne'e mak ba subar no proteje Bei Nain Mau Laku nia maun alin sira seluk inklui maun alin sira hosi jerasaun Bei Teti nian hamutuk mane na'in tolu hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi no Asu Dati Laku Dato bainhira Bei Lakuroma nia ema sira ba buka atu oho, Suku Luidahar mai hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu tanba Uma Lisan ne'e mak hatun Nain Dato Likusaen no Suku Dato nu'udar suku hosi Bei Nain Dato Likusaen nian no ne'ebé pertense ba kapitál Reinadu Likusaen hosi Uma Aas.

Bei Lakuroma mate no Bee Lulik ne'ebé hamoris ema no hatomak kanek ne'e maran bainhira Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun ka kesi liu ho nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi hana Bei Lakuroma ho fapulu ho tua metan nia ruin. Bei Lakuroma rasik hateten sai nia segredu mate katak nia só bele mate bainhira hana nia ho fapulu no tua metan nia ruin ba iha nia kakorok. Nune'e, Bei Lakuroma nia feen kaben nu'udar bin hosi Bei Nain Dato Feto, ba hasoru nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi haruka nia prepara ai-manas no papulu hodi hein iha bee matan naran Nau Lo'a no bainhira nia lori Bei Lakuroma mai no haruka nia haru'us, fakaar ai-manas tuir bee no bainhira nia matan manas no foti nia kakorok sa'e, hu fafulu ho tua metan nia rui ba iha nia kokorok. Bei Leki Ta Manapu halo tuir hanesan ne'e, no bainhira hu fafulu no tua metan nia ruin tama iha Bei Lakuroma nia kakorok, Bei Lakuroma nia feen kaben dudu nia tun ba iha tua metan nia hun no haruka Bei Leki Ta Manapu sa'e iha nu hodi bolu ba iha bei Lakuroma nia ema sira katak nia monu tun ba iha tua metan nia hun no tua metan nia ruin sona nia no bolu sira mai hodi foti nia.

Bei Lakuroma nia ema sira mai leba ka foti nia no lori ba iha Bee Lulik iha Uma Lisan Bili Besi Bili Manu atu bele kura nia kanek. Bainhira sira lori nia besik tama ba uma lisan, nia ran musan ida suli tun  no nu ida moris sa'e mai no rai ne'e sira bolu No Mede'es ka Nu Mesak. Bei Lakuroma nia ema sira lori nia ba hatama ba iha Bee Lulik, bee ne'e mós maran tanba lulik fafulu ho tua metan nia ruin no bainhira bee ne'e maran, Bei Lakuroma mós mate. Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun hodi oho nia tanba nia hatene tuir katak jerasaun Bei Teti nian iha Uma Aas sei iha ida no nia hakarak atu oho hotu. Bainhira Bei Lakuroma mate, la iha tan ona ema ruma atu oho jerasaun Bei Teti nian no hahú hosi ne'e, jerasaun Bei Teti nian ukun to'o iha tempu okupasaun Japaun nian ho Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu ho Dom Diru. Bei Nain Laku Ana kaben ho Bei Feto Dauhale hosi Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua hodi kous oan mane nain rua, Bei Nain Tahalau no Tahalaku. Bei Nain Tahalau nu'udar maun mak ukun ho nia jerasaun sira iha pozisaun hanesan Liurai Likusaen ho jerasaun sira hosi Dom Jose Rodrigues Pereira hosi Uma Ain Badak Liurai Likusaen Karketu Mota Ain (Motael) ne'ebé temi Uma Lisan Rumbia Lelakai, iha Dotasi, Suku Dato, Likusaen.


KAIMEGO PU (AI DA HUN)

Iha 1769, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Jose Rodrigues Pereira muda fali Uma Ain-badak Rumbia Lelakai no Uma Ain-Aas Simau Bere Manus ba hamutuk iha Likisa Vila, iha Igreja Parokia Likisa nia oin ne'ebé bolu KAIMEGO PU (AI DA HUN), nune'e, Suku Loidahar entrega rai tetuk ba iha Suku Dato nian hodi harii kapitál Reinadu Likusaen nian. Hahú husi momentu ne'ebá Nain husi Uma Ai-Aas troka malu pozisaun Liurai Likusaen ho Nain husi Uma Ai-Badak no iha Karketu Motain mós kontinua ho pozisaun Liurai Likusaen.

Dom Jose Rodrigues Pereira molok ba iha Likisa, iha 1760-1763 nia envolve iha estrutura Governu Interinu nomeadu husi Governu India Portugeza hamutuk ho Frei Jacinto da Conceção, O.P no Vicente Ferreira de Carvalho no mós hanesan Liurai Alas nian. Iha 1765-1768 nia pozisaun hanesan Governadór ka Capitão-mor Provinsia Belu (Província dos Belos). Iha períodu ida ne'e la iha nomeasaun Governu husi Governu India Portugeza tanba kestaun konflitu entre Governadór sira nomeadu husi Governu Portugeza India ho tropas ka Portugés metan da Costa no Hornai iha Oekusi. Nune'e, Timor fahe tiha ba provínsia rua, Provínsia Serbiaun no Provínsia Belu. Nune'e, bainhira Governadór nomeadu husi Governu India Portugeza muda kapitál husi Oekusi ba Dili iha 1769, Dom Jose Rodrigues Pereira ba fali iha Likisa hodi tau hamutuk Uma Ai-Aas no Uma Ain-Badak iha Likisa vila no asume kargu hanesan Liurai Likusaen (bele haree iha ne'e: lista reinadu).

Depoisde Funu Mudiál Daruak (Segunda Guerra Mundial) iha 1945, Governu Portugés la rekoñese no la simu ona sistema monarkia no mós Liurai Likusaen Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu Dom Diru tanba apoiu Japaun hodi prepara ba ukun rasik-an. Nune'e, Uma Aas muda fali ba iha Lara Dato no Uma Ain Badak muda ba iha Dotasi, Aldeia Kamale Hohoru, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa to'o ohin loron.

Liurai Likusaen iha apelidu jeralmente tolu mak hanesan: da Costa Delgado husi Uma Ain-Aas, Rodrigues Pereira husi Uma Ain-Badak Rumbia ho Bidau Manu Mata no Ataíde husi Uma Ain-Badak bei Mauk.

Fote:
* Lia na'in no jerasaun Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua, iha Suku Hatukesi, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi & Asu Dati Laku Dato, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Lakadou Hali Bere, Aladeia Kabulimu, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Hadur Beremeta (Rae Ubu Mane Muno/Rai Na'in Mane Boot), Suku Darulete, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Loedili Loekali (Rae Ubu/Rai Na'in Mane Ikun), Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, Suku Luidahar, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, Gior o Pa-Leo Kopa, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.


Lista Liurai Likusaen husi Uma Aas Lara Dato no Uma Kraik Dotasi
  • Dom José Rodrigues Pereira (fl. 1769) (Uma Ain-Badak hosi Rumbia-Karketu Mota Ain/Motael, Dili)

  • Dom António Rodrigues Pereira (fl. 1815-1818) (Uma Ain-Badak)

  • Dona Ursula da Costa (Delgado) (fl. 1818-1854) (Uma Lisan Lakadou Hali Bere jerasaun Uma Ain-Aas)

  • Dom João da Costa Delgado I (fl. 1854–1864) (Uma Ain-Aas)

  • Dom Bakoli (1864-1870) (Uma Ain-Aas)

  • Dona Gracia da Costa Rodrigues Pereira (fl. 1881–1883) (Uma Ain-Badak)

  • Dom Aleixo Rodrigues Pereira (fl. 1881-1883 (Uma Ain-Badak)

  • Dona Engracia da Costa Delgado (fl. 1890–1892) (Uma Ain-Aas)

  • Dom João da Costa Delgado II (fl. 1879–1892) (Uma Ain-Aas)

  • Dom Domingos Correia Alves (coronel-regent fl. 1893–1896) (Uma Lisan Asu Dati Laku Dato)

  • Dom Joaquim Rodrigues Pereira (fl. 1910) (Uma Ain-Badak)

  • Dom Miguel Rodrigues Pereira (fl. 1910-1930) (Uma Ain-Badak jerasaun Uma Lisan Bidau Manu Matan )

  • Dom João da Costa Delgado III (fl. 1930-1945) (Uma Ain-Aas)

Lista Liurai Likusaen husi Uma Kraik Karketu Motain ka Motael

  • Dom Gregorio Rodrigues Pereira I (fl. 1726–32, coronel)

  • Dom Alexandre Rodrigues Pereira (fl. 1763–1769, tenente coronel)

  • Dom Jose Rodrigues Pereira (fl. 1766, capitão-mor das provincias dos Belos)

  • Dom Cosme Rodrigues Pereira (fl. 1789)

  • Dom Gregorio Rodrigues Pereira II (before 1810–1820, brigadeiro general)

  • Dom António da Costa Pereira (before 1832–1857)

  • Dona Maria da Costa Mendes (1857-1864)

  • Dom Piatu (fl. 1869)

  • Dona Engracia Rodrigues Pereira (fl. 1871–1874)

  • Dom Manuel Delgado Ximenes (fl. 1879–1881)

  • Dom Tomás Suriano Pereira (fl. 1879–1889, coronel)

  • Dom João da Costa Pereira (fl. 1882–1891)

  • Dom Lucas Barreto Martins (fl. 1885–1895)

  • Dom Albino Morais

  • Dom Manuel de Ataíde (c. 1900)

  • Dom António Ataíde (?-1912) [son]

Fonte:
* Lista Reinadu no Liurai sira iha Timor
* Arkivu kona-ba provinsia ultramar Timor.


Belak Lulik ne'ebé prova Liña Reta (Garis Lurus) Ran Na'in no Liurai Likusaen
Na'in no Liurai Likusaen iha Uma Aas Reinadu Likusaen Maubara iha Norte Timor Lorosa'e iha nia Belak Lulik osan mean ne'ebé lakan rasik hanesan loron no nia lakan bainhira kona-ba belak no sasán seluk ne'ebé la'ós osan mean bele sai osan mean hotu. Belak ne'e tuir informasaun hosi Uma Aas Lara Dato, Likusaen katak iha tempu Portugés, Sr. Miguel de Jesus, Sr. Filomeno Paixão de Jesus, jerasaun hosi Bei Mateos hosi Uma Aas haruka nia ema sira ba lori sasán lulik sira hosi Reinadu Likusaen nian, inklui Belak Lulik ne'e ba rai iha nia uma hela fatin iha bairu Kaimeo, Likisa Vila, tanba tauk na'ok ten sira na'ok. Sasan lulik sira ne'e, ikus mai, tuir informasaun hosi Sr. Miguel nia jerasaun sira katak sasán sira ne'e entrega ba iha Igreja Katólika hodi tau iha Igreja Likisa nia fundasaun bainhira harii Igreja ne'e.

Mezmu nune'e, Belak Lulik osan mean ne'e sei la hela iha Igreja ne'e nia okos, tanba nia la'ós ema mak halo, nia nu'udar transformasaun enerjia universu, liuliu enerjia loron nian, nune'e, nia bele sai hosi rai ne'e hanesan enerjia no la hela iha fatin ka espasu ruma. Tempu ida nia bele transforma fali nia an ba iha belak no fila ba nia Nain ne'ebé sai nu'udar jerasaun hosi liña rekta Nain no Liurai Likusaen nian.

Alende ne'e, Uma Aas Reinadu Likusaen ne'e mós iha Gong Lulik (iha Tokodede bolu Dadili ka Dadil) ne'ebé nu'udar Gong Lulik tolu ne'ebé nu'udar simbólu hosi Tasi Tolu bainhira Likusaen no Wehali dame malu iha Dili, Tasi-Tolu uza no dere. Dadili ka Gong Lulik tolu ne'e, ida rai iha Uma Aas Reinadu Likusaen, ida jerasaun sira balun hosi Uma Aas Likusaen lori ba iha Reinadu Alor-Kalabahi bainhira ba hola Liurai Alor-Kalabahi nia oan feto sira, no ida mak kal entrega ba iha Liurai Manatutu bainhira Likusaen no Manatutu dame malu iha no halo juramentu sai maun alin asu-ran iha mota Lakulo, Manatutu nian depoisde funu Likusaen Manatutu. Gong Lulik ida iha Uma Aas Rainadu Likusaen, Lara Dato, iha tempu funu 1975, bainhira fatin halulik ka halo ritual ne'ebé sentradu iha Hali Lulik Loro Liurai Luka Wekeke nia hun muda fali ba iha parte loromonu, besik ba iha Maubara nian, Gong Lulik ne'e mós lori hotu ba no tau iha uma ne'ebé harii hodi rai sasán lulik sira. Bainhira militar Indonéziu ba ataka no ema sira ne'ebé haree sasán sira ne'e la konsege salva sasán sira ne'e no hali hotu. Militar Indonézia kal foti hotu sasán sira ne'e no sunu tiha uma ne'e.

Gong Lulik ne'e mós iha tempu ida karik sei fila fali ba nia Nain ne'ebé nu'udar jerasaun orijinál liña rekta Nain no Liurai Likusaen nian. Belak Lulik no Gong Lulik ne'e nu'udar simbólu Loro ka Ahi no Gong ne'e simbólu Udan ka Bee no sira rasik troka sira nia talin. Sira nia talin hosi materiál lokál hanesan tali metan, hudi talin, duut manlai, nsst. Bainhira sasán lulik sira ne'e ba fali nia Nain mak ita bele hatene se mak jerasaun liña rekta hosi Na'in no Liurai Likusaen tan sasán ne'e hanesan ho Khodam Beiala sira nian sei hatene sira nian Nain. 

 

 

 

 

 

 

Sem comentários: